Dvije glavne političke snage u Bugarskoj nisu se uspjele dogovoriti o novoj kompromisnoj vladi, povećavajući rizik od prijevremenih izbora u ovoj siromašnoj balkanskoj zemlji pogođenoj političkom nestabilnošću, primjećuje francuska agencija AFP, prenosi Agerpres.
Marija GabrijelFoto: Valeria Mongelli / Zuma Press / Profimedia Images
Premijer Nikolaj Denkov podnio je ostavku početkom ožujka kako bi ustupio mjesto bivšoj europskoj povjerenici Mariji Gabriel, kao što je navedeno u sporazumu postignutom u lipnju 2023. nakon duge krize.
Proces je, međutim, izazvao previranja između dva partnera, pri čemu je konzervativna stranka GERB pokušavala steći prednost nad liberalnom reformističkom koalicijom “Mi nastavljamo promjenu”.
Mariya Gabriel inzistirala je na tome da zadrži svoju poziciju ministrice vanjskih poslova nakon preuzimanja vođenja vlade, dok je njezina stranka GERB ciljala na resore obrane i energetike.
Suočen s neuspjehom pregovora, 44-godišnji menadžer odlučio je ipak predložiti vladu.
“Ne možemo si priuštiti nove izbore”, izjavila je nakon predaje mandata predsjedniku. “Zato sam odlučio preuzeti svoje odgovornosti” i “predložiti kabinet sastavljen od iskusnih osoba”.
Liberali su odbili dati suglasnost, a više od deset ministara iz njihova tabora koji su se našli na listi povukli su svoja imena.
Ne uspije li glasanje u parlamentu idućih dana, šef države Rumen Radev morat će zadužiti druge dužnosnike za vođenje pregovora, no tada bi vrlo vjerojatno bili novi izbori.
Pod vladom Denkova, Bugarska je krenula proeuropsko
S pet izbora između 2021. i 2023. Bugarska je prošla kroz politički zastoj bez presedana od pada komunizma 1989., prije nego što je prošlog ljeta našla kompromis.
Pod Denkovljevom vladom, ova zemlja članica EU-a i NATO-a, ali podijeljena i povijesno bliska Moskvi, napravila je proeuropski zaokret, posebice po pitanju rata u Ukrajini.
Time je odlučio Kijevu poslati projektile, oklopna vozila i streljivo, čime se izdvojio od prethodnih privremenih vlada.
Nastojeći se boriti protiv endemske korupcije, otvorio je vrata schengenskom prostoru slobodnog kretanja, a prvi korak planiran je za 31. ožujka ukidanjem kontrola na unutarnjim zračnim i pomorskim granicama EU-a. I nada se da će postići dogovor o kopnenoj ruti do kraja 2024.
Nova kriza bi, međutim, mogla kompromitirati te napore i ugroziti ambicije Bugarske da se pridruži eurozoni 2025.
