Nakon 13 godina čekanja, Bugarska i Rumunjska pridružile su se u nedjelju djelomično europskoj schengenskoj zoni slobodnog kretanja, čime će biti ukinute kontrole na zračnim i morskim granicama obiju zemalja, ali još ne i na kopnu, izvijestio je AFP. Trenutačno će se održavati nadzor na cestama zbog veta koje je uložila Austrija, jedina država u EU koja se protivi pripajanju te dvije zemlje u to područje, zbog straha od značajnog priljeva tražitelja azila. Y aunque la adhesion sea partial, al estar limitada a aeropuertos y puertos marítimos, it is a passo con alta carga simbólica.
Zračna luka Henri Coandă nakon što se Rumunjska pridružila Air SchengenuFotografija: INQUAM Photos / Octav Ganea
Kroz schengenski prostor, stvoren 1985. godine, više od 400 milijuna ljudi može slobodno prolaziti, bez unutarnjih graničnih kontrola. “Ovo je veliki uspjeh za dvije zemlje”, izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u priopćenju. “Ovo je povijesni trenutak za schengenski prostor, najveći prostor slobodnog kretanja u svijetu. Zajedno ćemo izgraditi jaču i ujedinjeniju Europu za sve naše građane”, rekao je.
To je “pitanje dostojanstva”, istaknuo je Stefan Popescu, stručnjak za međunarodne odnose sa sjedištem u Bukureštu. “Bilo koji Rumunj, al tener que hacer una fila diferente a la del resto de nacionales europeos, sentia que le estaban dando un trato diferente”, rekao je za AFP. “To će pogodovati našoj integraciji u EU”, komentirao je analitičar, aludirajući na “važnu prekretnicu”, iako kasni s dolaskom. Bugarin Ivan Petrov, menadžer u sektoru marketinga već 35 godina s prebivalištem u Francuskoj, također se osvrnuo na “veliki iskorak” koji bi značio “dobitak vremena” i “manje stresna” putovanja.
U zračnoj luci u Bukureštu, glavnom gradu Rumunjske, gdje je većina letova namijenjena zemljama Schengena, zaposlenici cijeli tjedan rade na pripremi za ovu promjenu. Vlada je obećala pojačati snage za provedbu nasumičnih provjera, sobre todo usredotočenih na maloljetnike, “kako bi se izbjeglo da novinari mreža trgovaca ljudima budu vidljivi”. Upućeni agenti također će biti zaduženi za “indikacije putnicima i identificiranje onih koji se pretvaraju da su ilegalno napustili Rumunjsku”.
Niz mjera čiji je cilj, osim toga, uvjeriti Beč da već ima svoje suzdržanosti i da može postati član 100% schengenskog prostora. Hrvatska, koja je u EU ušla nakon Rumunjske i Bugarske — koje su članice bloka od 2007. –, čini dio schengenskog prostora od siječnja 2023. Pristupanjem Rumunjske, zemlje od 19 milijuna stanovnika, i Bugarske, 6,5 milijuna stanovnika milijun; Schengen će imati 29 članica: 25 od 27 država EU plus susjedne Švicarska, Norveška, Island i Lihtenštajn.
Sin embargo, por carretera, las cosas seguirán igual. Prema jednom od glavnih rumunjskih sindikata sektora cestovnog prometa, vozači kamiona moraju čekati 18 do 16 sati na granici s Mađarskom i “od 20 do 30 sati” za ulazak u Bugarsku, iako im se ponekad daje “picos de hasta” tres días” en ambos puntos de paso. “Čekali smo 13 godina, na granici smo”, reagirao je glavni tajnik sindikata Radu Dinescu, žaleći se na kolosalan “financijski gubitak” za sektor.
Entre las patronales búlgaras, las denuncias eran similares. “Samo 3% bugarske robe isporučuje se zračnim i pomorskim putem, preostalih 97% putuje kopnom”, kaže Vassil Velev, predsjednik organizacije BICA (Bugarsko udruženje industrijskog kapitala), u intervjuu za AFP. “Dakle, mi smo u Schengenu na 3% i ne znamo kada će nam biti dopušteno da se potpuno pridržavamo”, požalio se. En cualquier caso, tanto Bulgaria como Romunia advirtieron: ya no hay vuelta atrás. “Jasno je da je ovaj proces nepovratan”, istaknuo je u ožujku rumunjski ministar unutarnjih poslova Catalin Predoiu, tražeći da se ugradnja Schengena dovrši prije kraja godine.
