Brazilsko predsjedanje G20 želi uvesti međunarodni porez na najbogatija kućanstva, nadovezujući se na već postignute sporazume o oporezivanju digitalnih divova i multinacionalnih kompanija, u pozivu na borbu protiv nejednakosti, navodi AFP.
Luiz Inacio Lula da SilvaFoto: Ken Cedeno/UPI/Profimedia Slike
“Bez bolje međunarodne suradnje, oni na vrhu nastavit će pronalaziti načine za izbjegavanje postojećih poreznih sustava”, rekao je brazilski ministar financija Fernando Haddad, čija zemlja ove godine predsjeda G20, na organiziranoj konferenciji za novinare u srijedu tijekom MMF-a i Svjetske banke. sastanci.
Pozvao je na veću transparentnost i razmjenu informacija među zemljama.
“Nejednakost je sve veća i postoji rizik da se ciljevi održivog razvoja neće ispuniti. Iz tih sam razloga na sastanku G20 pozvao na novu globalizaciju 2.0. Ovo je kontekst međunarodne suradnje u oporezivanju”, dodao je.
Brazil, predvođen ljevičarskim predsjednikom Luizom Inaciom Lulom da Silvom, pitanje oporezivanja najbogatijih učinio je jednom od glavnih tema svog predsjedanja G20. A u Kanadi je vlada Justina Trudeaua u utorak predstavila nove poreze za najbogatije, posebno za financiranje stanovanja.
Globalno gledano, stvaranje dodatnog prihoda je tim potrebnije što se “suočavamo s globalnom socijalnom i ekološkom krizom”, dodao je ministar.
Vlade moraju nastojati održati razinu duga kojom se može upravljati, istovremeno ulažući velika ulaganja kako bi uspješno dovršili zeleni prijelaz i borili se protiv globalnog zatopljenja.
Put posut zamkama
Više od 3 trilijuna dolara trenutno je potrebno svake godine za rješavanje izazova globalnog zatopljenja, prema direktorici MMF-a Kristalini Georgievi.
Ali uvjeriti zemlje da oporezuju svoje najbogatije građane nije lak zadatak.
“Ovaj prijedlog ima potporu predsjedništva G20”, kao i “francuske vlade i mnogih europskih zemalja i mislim da je to vrlo dobra polazna točka”, rekao je francuski ministar financija Bruno Le Maire na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji sa svojim brazilskim kolegom.
“Borba za međunarodno oporezivanje teška je, poštena i nužna borba”, rekao je ranije novinarima.
U ožujku je američki predsjednik Joe Biden također pozvao Kongres da oporezuje milijardere.
Porez na 3000 najbogatijih ljudi na svijetu donio bi gotovo 250 milijardi dolara, navodi se u izvješću koje je u utorak objavila nevladina organizacija Global Citizen, u kojem se takav porez navodi među šest potencijalnih izvora prihoda za financiranje ulaganja u klimatsku tranziciju.
Bogatstvo najbogatijih ljudi kolektivno se povećalo za 2,7 milijardi dolara dnevno od 2020., a oni u prosjeku ispuštaju milijun puta više ugljičnog dioksida od prosječne osobe, navodi nevladina organizacija.
Međunarodna porezna revolucija
Ovaj novi oblik oporezivanja predstavljao bi “treći stup međunarodne porezne revolucije”, dodao je Bruno Le Maire.
Već je u listopadu 2021. postignut dogovor o oporezivanju digitalnih divova i nametanju minimalnog poreza multinacionalnim tvrtkama.
No sporazum je daleko od toga da ga ratificira svaka od 136 zemalja potpisnica. U Sjedinjenim Američkim Državama, primjerice, predsjednik Joe Biden podržava ovu reformu, ali je duboko podijeljeni Kongres još nije usvojio.
U listopadu 2021. 136 zemalja, uključujući Kinu i Sjedinjene Države, pod okriljem Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), postiglo je međunarodni sporazum koji se sastoji od dva “stupa”.
“Stup 1” cilja na multinacionalne kompanije, posebno digitalne divove, i uključuje preraspodjelu dijela njihovog poreza na dobit u zemlje u kojima oni stvarno posluju, a ne samo gdje im se nalazi sjedište.
“Stup 2” je uvođenje efektivne minimalne porezne stope od najmanje 15% na multinacionalnu dobit, kako bi se ukinule porezne oaze i oporezivale tvrtke u kojima ostvaruju prihod.
