Armenija bi se mogla suočiti s ratom s Azerbajdžanom ako ne napravi kompromis s Bakuom i ne vrati četiri azerbejdžanska sela koja drži od ranih 1990-ih, rekao je premijer Nikol Pashinian u videosnimci objavljenoj u utorak, prenosi Reuters.
Azerbajdžan je preuzeo kontrolu nad Nagorno-Karabahom, etnički Armenci kažu da žele da svi odatle oduFoto: RIA Novosti / Sputnik / Profimedia
Nikol Pashinian je to rekao tijekom sastanka u ponedjeljak sa stanovnicima pograničnih područja u regiji Tavush u sjevernoj Armeniji, u blizini niza napuštenih azerskih sela koje Erevan kontrolira od ranih 1990-ih, piše News.ro.
Četiri sela, koja su nenaseljena više od 30 godina, od strateške su vrijednosti za Armeniju budući da leže duž glavne ceste između Erevana i gruzijske granice.
Azerbajdžan je rekao da je povratak njegovih teritorija, koji uključuje nekoliko sićušnih enklava u potpunosti okruženih armenskim teritorijem, neophodan preduvjet za mirovni sporazum kojim bi se okončao tri desetljeća sukoba oko regije Nagorno-Karabah, koju su snage iz Bakua ponovno zauzele prošlog rujna.
Ruska državna novinska agencija TASS citirala je Pashiniana koji je rekao stanovnicima u video isječku koji je distribuirala njegova vlada da bi neuspjeh u postizanju kompromisa oko spornih sela mogao dovesti do rata s Azerbajdžanom “do kraja tjedna”.
“Znam kako bi takav rat završio”, dodao je.
Ugovor o miru
Erevan je doživio veliki poraz u rujnu prošle godine kada su azerbejdžanske snage povratile Nagorno-Karabah u munjevitoj ofenzivi, što je natjeralo gotovo svih od oko 100.000 etničkih Armenaca u regiji da pobjegnu u Armeniju.
Iako je Karabah međunarodno priznat kao azerbejdžanski teritorij, etnički Armenci u regiji uživaju de facto neovisnost od Bakua od rata ranih 1990-ih.
Baku i Erevan rekli su da sada žele potpisati službeni mirovni sporazum, ali razgovori su zapeli oko pitanja kao što je demarkacija njihove zajedničke granice od 1000 km, koja je i dalje zatvorena i jako militarizirana.
Pashinian je proteklih tjedana signalizirao da je spreman Azerbajdžanu vratiti teritorije koje kontrolira Armenija i predložio je preusmjeravanje armenske cestovne mreže kako bi se izbjegao azerbejdžanski teritorij.
Također, Azerbajdžan s muslimanskom većinom nastavlja kontrolirati područja koja su međunarodno priznata kao dio kršćanske Armenije.
Stoltenberga, u Bakuu i Erevanu
U nedjelju je azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliev izjavio da je njegova zemlja “bliža nego ikada” miru s Armenijom, u izjavama danim nakon razgovora s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom u Bakuu.
Stoltenberg je u utorak razgovarao s Pashinianom u Armeniji, koja je tradicionalno ruski saveznik, iako su se njezini odnosi s Moskvom pogoršali posljednjih mjeseci, a Erevan optužuje Rusiju da je nije zaštitila od Azerbajdžana. Kao rezultat toga, Armenija je okrenula svoju vanjsku politiku prema Zapadu, na nezadovoljstvo Moskve, a visoki dužnosnici su sugerirali da bi Armenija jednog dana mogla podnijeti zahtjev za pridruživanje Europskoj uniji.
U izjavi objavljenoj u utorak u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova sugerirala je da je produbljivanje veza Erevana sa Zapadom razlog zašto je Armenija morala učiniti ustupke Azerbajdžanu.
