l’AI Act, europski propis koji će regulirati umjetnu inteligenciju u Uniji, uskoro će stupiti na snagu, ali će se u potpunosti primjenjivati za nešto više od dvije godine. U međuvremenu je Komisija pokrenula AI Pact, odnosno pakt koji potiče tvrtke da se unaprijed pripreme za nova pravila. Kako bi to trebali učiniti? “Bez tjeskobe, s velikom kompetentnošću i sviješću”, kaže on za Adnkronos odvjetnica Licia Garotti, partnerica odvjetničkog ureda PedersoliGattai i stručnjakinja za pravo tehnologije i industrijskog vlasništva. “Svaka stvarnost trebala bi si postaviti dva pitanja: koristim li već AI tehnologije? Često su to tehnologije već implementirane u poslovne procese, ali nesvjesno. Jesmo li spremni to najbolje iskoristiti? Ne zaustavljajući se samo na generativnoj umjetnoj inteligenciji, različiti oblici umjetne inteligencije donose vrlo važne prednosti za produktivnost, inovativnost, a time i konkurentnost na tržištima. Tehnologije umjetne inteligencije također se moraju razmatrati u kontekstu koji nije samo regulatorni (potreban, ali ne i dovoljan). Sastoji se od različitih niti: tehnologija, industrija i upravljanje, etika (bitna), regulacija, ekonomsko-društveni odgovor, utjecaji na održivost. Bez odgovarajućih navoja postoji opasnost od rupa i šupljina. I upravo je ovo pravo vrijeme za razumnu organizaciju (i zaštitu) podataka i procesa”, objašnjava Garotti.
Pitanje koje se postavlja, posebice u poduzetničkom području, tiče se učinka kočenja koji bi uredba mogla imati na inovacije. “Najozbiljnija pogreška europskih tvrtki, a prije svega talijanskih, je da prilagodbu na Zakon o umjetnoj inteligenciji dožive kao “žbuku”, kočnicu razvoju i poslovanju”, objašnjava odvjetnik. „Uredba zapravo može predstavljati učinkovit vodič za programere i korisnike. To se postiže strateškim iskorištavanjem, na primjer, AI Pakta. Riječ je o sustavu predviđene i dobrovoljne usklađenosti (Anticipated Voluntary Compliance) koji polazi od procjene utjecaja rizika. Uz ranu prilagodbu pravilima koja su već dobro zacrtana u verziji koju je odobrio Coreper 2. veljače, europske tvrtke imaju priliku prigrliti mogućnosti tehnologije koja se neprestano razvija.”
Regulatorni okvir ne završava sa Zakonom o umjetnoj inteligenciji: također je potrebno razmotriti direktivu o odgovornosti iz sustava umjetne inteligencije (AI Liability Directive), paket digitalnih usluga (Zakon o digitalnim tržištima i Zakon o digitalnim uslugama), nacionalne zakone i ovisno o sektoru, različiti referentni propisi. Među njima, odvjetnik Garotti navodi “Uredbu Dora usmjerenu na financijske usluge i usluge osiguranja za sigurnost i otpornost digitalnih infrastruktura u Europi; ili regulacija umjetne inteligencije u europskom zakonodavstvu o medicinskim uređajima”. Među pozitivnim elementima postojanja zakona koji se primjenjuje na cijelu Uniju je standardizacija: „U ovom području djeluju razne organizacije koje pokušavaju standardizirati procese za sve Europljane, smanjujući troškove i birokratske poteškoće. Među njima je CEN-CENELEC koji je, preko Zajedničkog tehničkog odbora CEN-CENELEC 21 posvećen umjetnoj inteligenciji, odgovoran za razvoj i usvajanje standarda za umjetnu inteligenciju i srodne podatke, kao i za pružanje smjernica ostalim uključenim tehničarima odbora. Istodobno, europsko i talijansko zakonodavstvo ima odlučujuću ulogu u projektima, inicijativama i poticajima usvojenim za poticanje ulaganja u proizvodnju poluvodiča i čipova. U tom kontekstu, Italija igra primarnu ulogu u pripremi odgovarajućih mjera za privlačenje ulaganja – uključujući i strane subjekte – u sektoru poluvodiča i mikroelektronike”, objašnjava odvjetnica Licia Garotti za Adnkronos.
Za neke je više prostora dano konkurentnosti – kako ne bi previše zaostajali za Kinom i Sjedinjenim Državama koje trenutno nemaju zakonodavstvo o tom pitanju – nego temeljnim pravima. Za Garonnu ne treba gledati u Bruxelles nego u Strasbourg, sjedište Vijeća Europe, i New York, u zgradi Ujedinjenih naroda: „Nacrt okvirne konvencije o umjetnoj inteligenciji, ljudskim pravima također će pokušati dati odgovor na prava , demokracija i vladavina prava, objavio Odbor za umjetnu inteligenciju (CAI) Vijeća Europe u Strasbourgu 14. ožujka 2024. (još uvijek u povjerljivom obliku, iako nije službeno dostupan). Stranke će poduzeti odgovarajuće zakonodavne, upravne ili druge mjere za provedbu odredbi sadržanih u Konvenciji, koje mogu uključivati posebne ili horizontalne mjere bez obzira na vrstu tehnologije koja se koristi. U taj se okvir uklapa i najnovija rezolucija Opće skupštine Ujedinjenih naroda o promicanju “sigurnih, sigurnih i pouzdanih” sustava umjetne inteligencije (AI), za dobrobit održivog razvoja za sve. No, EU još uvijek zaostaje s ulaganjima (5-10 puta manja od SAD-a, često bez koordinacije između zemalja Unije)”, zaključuje Garotti.
