Finska u šumama se odvija zlokobna promjena o kojoj su sada dobiveni novi, detaljniji podaci: stabla u najboljim godinama umiru ubrzanom brzinom zbog utjecaja klimatskih promjena. Osobito se suše smreke.
Istraživači sa Sveučilišta istočne Finske otkrili su u svojoj nedavnoj studijida se broj stojećih mrtvih stabala udeseterostručio u velikom području istraživanja od 2017. do 2023. Područje istraživanja bilo je područje od 1200 četvornih kilometara komercijalne šume u istočnoj Finskoj blizu granice na nadmorskoj visini Lappeenranta.
Istraživanje je napravljeno na novi način: analizirane su snimke iz zraka uz pomoć umjetne inteligencije. Umjetna inteligencija uspjela je prebrojati pojedinačna mrtva stabla sa slika s nevjerojatnom pouzdanošću. Postojale su snimke područja iz zraka iz 2017., 2020. i 2023. godine pa je napravljena usporedba tih godina.
Broj novih stradalih stabala bio je veći između 2020. i 2023. nego između 2017. i 2020. Istraživački je članak još uvijek u recenziji. Bit će objavljeno Ekologija i gospodarenje šumama – u znanstvenoj publikaciji.
Istraživačka grupa glavni docent Samuli Junttilan prema studiji je još jedan dokaz da klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem nisu dobre vijesti ni za šumarstvo. Porast topline ubrzao je rast, ali sada se počinju osjećati negativne posljedice.
“Uostalom, radi se o dramatičnom porastu količine mrtvih stabala. Ako slijedimo ovaj put, vidjet ćemo sličnu devastaciju kakva je viđena u Švedskoj i srednjoj Europi.”
Početkom 2017. mrtvo je stajalo 0,02 posto površine krošnje. U 2023. ta je brojka iznosila 0,2 posto. Grubo prevedeno na pojedinačna stabla, to bi značilo jedno stablo od pet stotina. To još ne zvuči previše alarmantno.
Međutim, Junttila je zabrinut zbog stope porasta smrtnosti.
“Ako se ovaj trend nastavi, neizbježno će dovesti do prilično dramatične promjene.”
Mješoviti U srednjoj Europi i Finskoj drveće strada zbog sušenja i razmnožavanja potkornjaka. Klimatske promjene utječu na oboje u pozadini. Potkornjaci pogoduju povećanju ljetnih vrućina i napadaju sušom oslabljena stabla.
U središnjoj Europi, Njemačkoj i Češkoj je zlatica uništila ogromne površine jednostranih smrekovih šuma oslabljenih sušom. HS je doznao za uništavanje šuma u Češkoj u svojoj opširnoj reportaži 2022.
Klimatsko zatopljenje u Finskoj napreduje otprilike dvostruko brže u usporedbi sa svjetskim prosjekom. U toplim ljetima, buba u visokom tisku može proizvesti dvije generacije potomaka u Finskoj.
Tiskarski stroj dio je izvorne prirode Finske. Sposobna je za invaziju koja privlači pažnju samo ako su dostupne velike količine smreke iste starosti i oslabljene i ako je ljeto toplo.
Smreka je manje otporna na isušivanje od bora. Zagrijavanjem klime povećava se isparavanje vode, što znači da su jele izložene uvjetima na koje nisu naviknute u mjestu rasta.
“Naš je osjećaj da je suša faktor koji izaziva (smrt). Slabi obrambenu sposobnost smreke“, kaže Junttila. “Ali da, potkornjaci, kao što su visoki tisak i zvjezdasti registar smreke, zadaju posljednji udarac.”
Od insekata koji buše koru smreke se brane pojačanim stvaranjem smole. Ne radi kad je suh.
Klimatske promjene Prerano odumiranje stabala smreke već je nekoliko godina poznato kao fenomen u Finskoj. Istraživanje Sveučilišta istočne Finske daje mnogo precizniju sliku fenomena nego prije – doslovno.
Istraživači su istrenirali umjetnu inteligenciju pokazujući joj više od 33.000 fotografija stabala iz zraka za koje je ljudsko oko utvrdilo da su mrtva. Umjetna inteligencija naučila je identificirati mrtva stabla s vrlo visokim stupnjem sigurnosti. Sposobnost je dodatno potvrđena ispitivanjem na licu mjesta.
“Udaren sam drvetom po glavi koliko dobro radi”, kaže Junttila.
U identifikaciji se također koriste slike koje pokazuju infracrveno svjetlo. Mrtvo drvo reflektira vrlo malo infracrvenog svjetla, za razliku od živog drveta.
Kako treba li reagirati na podatke istraživanja? Mnogi vlasnici šuma već su započeli ranu sječu u svojim šumarcima kako bi izbjegli oštećenje tiska.
U istraživačkom području Junttila od 1200 četvornih kilometara u istočnoj Finskoj, sječa se zadnjih godina vrlo žustro provodila, budući da su 32 posto površine bile jame za sječu.
Vlasnici šuma sami donose odluke, a ne postoje opći savjeti primjereni za svaku situaciju. No, prema riječima Junttile, dobro je znati da se na snimkama iz zraka velik dio mrtvih stabala vidi upravo na rubovima otvora.
To je zbog takozvanog efekta ruba: stabla koja su ostala na rubu otvora za sječu navikla su rasti unutar šume. Nakon sječe, odjednom se nađu u novim užarenim uvjetima.
“Sječa povećava osjetljivost na uništenje, jer stvara novi rub, koji je toplo i savršeno mjesto za reprodukciju visokog tiska.”
Gledajući u budućnost, Junttila potiče uzgoj šuma sa stablima različitih vrsta i starosti. Tada se sva jaja ne nalaze u istoj košari, ako štetnik napada jednu vrstu i jednu dobnu skupinu.
Tvrdo drvo među crnogoricom hladi i vlaže mikroklimu. Njihovo spašavanje stoga može biti radost ne samo za prirodu, već i za gospodarstvo.
Junttila daje još jedan konkretan savjet.
“Nemojte više saditi te čiste smreke, iako se i dalje sade u ogromnom broju.”
Ispravak 18.4. u 11:43: Ispravljen dio koji govori o odumiranju stabala na početku i na kraju razdoblja istraživanja. Razdoblje 2017.–2020. pogrešno je napisano kao 2017.–2023.
