Skrbnici a domaćice su na bolovanju duže od tri tjedna godišnje. Menadžeri uzimaju najmanje bolovanja, s četiri dana bolovanja godišnje.
Podaci se mogu pronaći prošle godine u izdanju Finske statistike iz izvještaja. Informacije o odsutnosti temelje se na informacijama koje prijavljuje sama osoba. Finska statistika ističe jedanaest profesionalnih skupina s najviše bolovanja.
Glavni aktuar Finske statistike Tuomo Heikuran prema skupinama zanimanja podaci o odsutnostima zbog bolovanja ne mogu se objaviti iz ankete o radnoj snazi na jednako preciznoj razini, jer je u nekim specifičnijim skupinama zanimanja broj ispitanika toliko mali da nema smisla pregledavati podatke.
Sa zaposlenicima imali prosječno 13 dana bolovanja godišnje u 2022. Muškarci su u prosjeku imali 12 dana, a žene 14.
Prema Heikuri, veći broj bolovanja žena uzrokovan je, između ostalog, činjenicom da žene češće od muškaraca ostaju kod kuće brinuti se o članovima obitelji. Drugi razlog može se pronaći u raspodjeli zanimanja.
“Žene rade više od muškaraca u zdravstvenom sektoru, poput medicinskih sestara. Izostanci se gomilaju više u tim poljima iz ovog ili onog razloga.”
Puno također postoje izostanci građevinskih završnih radnika i osoblja korisničke službe. Na bolovanju su 22 dana godišnje. Više od 20 dana u godini obolijevaju i monteri i serviseri strojeva, ali i građevinski radnici.
Uz menadžere, na kraju malobolesnih su specijalni specijalisti, koji u prosjeku godišnje skupe šest dana bolovanja. Nizak broj bolovanja rukovoditelja i specijalnih stručnjaka nije nužno posljedica malog broja bolovanja, već niskog broja prijava na bolovanje. Rukovoditeljima i posebnim stručnjacima lakše je ostati polusposoban za rad na daljinu nego onima koji posao obavljaju.
Prosječni broj oboljelih su prodavači i trgovci, jer su godišnje skupili točno 13 dana bolovanja, što je prosjek. Pravni pomoćnici i stručnjaci za društveno i kulturno područje također su bolovali 13 dana u godini. Profesionalna skupina stručnjaka također se općenito može približiti prosjeku.
– Imaju u prosjeku 12 dana bolovanja godišnje.
Helsinki U porukama je prijavljen 4.3. iz ankete čitatelja, u kojoj su mnogi ispitanici rekli da se potvrde o bolovanju češće traže od dunavskih zanimanja nego od visokoobrazovanih. Prema Mutuovom osjećaju, Heikura pretpostavlja da je to definitivno slučaj, ali u Finskoj statistiki nisu provedena službena istraživanja na tu temu.
“Ne pada mi na pamet da su negdje drugdje postojale akademske studije ili izvješća o praksi potvrda o bolovanju. To bi bila vrlo zanimljiva studija.”
Rekli su ranije za HS i iz Zavoda za medicinu rada u pričida ne mogu pronaći nikakvo istraživanje koje bi razjasnilo traže li se oni dunavsko rudarski zanimanja ili honorarni radnici brže od bolovanja nego visokoobrazovani.
“Teško je procijeniti koliko je potvrda o bolesti potrebna u Finskoj odmah nakon prvog dana odsutnosti i koliko se široko koristi samoprijavljivanje”, rekao je profesor istraživanja na Institutu za medicinu rada Annina Ropponen.
