Finska i Petteri Orpon Linija (kok) vlade blokiranja zakonodavstva EU-a o zaštiti okoliša nastavit će se danas, u utorak, kada se Finska pridruži fronti protiv uredbe o krčenju šuma na ministarskom sastanku EU-a u Bruxellesu.
Riječ je u utorak ujutro za HS potvrdio i ministar poljoprivrede i šumarstva Sari Essayahin (kd) iz kabineta. Finska se pridružuje inicijativi austrijskog ministra poljoprivrede koja ima za cilj odgoditi provedbu već odobrene uredbe EU-a za borbu protiv krčenja šuma.
Istodobno, skupina zemalja pokušava postići olakšice u uredbi, iako je uredba odobrena i objavljena prije gotovo godinu dana u lipnju. Barem je o tome ranije govorio časopis Euractiv. Primjerice, Švedska, Italija i Poljska također traže odgodu i promjene.
Prema Euractivu, ublažavanja se odnose na iznimke koje se žele za male poljoprivrednike i zemlje u kojima je rizik od trajnog krčenja šuma nizak.
Finska je ranije ovog proljeća također je zadržao već dogovorenu uredbu o zaštiti okoliša u Bruxellesu.
U Direktivi o korporativnoj odgovornosti, koja je konačno odobrena na opušten način, Finska je uspjela ukloniti pravo na kolektivnu tužbu povezano s Direktivom.
Finska je, pak, u uredbi o obnovi s ciljem poboljšanja stanja prirode promijenila ministra okoliša Kai Mykkänen (kok) u vodstvu da se usprotivi svojoj prethodnoj suzdržanosti. No, i bjanko glas u praksi je već značio protivljenje.
U posljednjih nekoliko metara predsjedavajuća Belgija pokušala je uvjeriti Finsku da podrži uredbu kako bi se uredba spasila nakon što je Mađarska promijenila stav, no Finska se nije predomislila.
Ovaj put radi se o regulativi EU protiv krčenja šuma. Uredbom se pokušava minimizirati udio EU-a u globalnoj deforestaciji zabranom, primjerice, uvoza kakaovca ili kave, čija je proizvodnja uzrokovala trajnu deforestaciju u svijetu.
Uredba stoga pokušava intervenirati, primjerice, u krošnje tropskih kišnih šuma, koje imaju velike učinke i na klimu i na biološku raznolikost.
S druge strane, uredba se odnosi i na proizvođače na području EU za različite proizvode. U Finskoj to uključuje govedinu i drvo čija proizvodnja od početka sljedeće godine više ne bi trebala uzrokovati trajni gubitak šuma.
Proizvodnja drva ne smije uništiti stare i prirodne šume.
u Finskoj Metsäteollisuus ry je izjavio, da bi područja obuhvaćena uredbom u Finskoj bila mala. Organizacija kritizira uredbu prije svega zbog povećanja tereta izvješćivanja, kada bi se informacije o podrijetlu sirovina svakog proizvoda trebale moći pohraniti i dijeliti.
Iako je uredba već odobrena, morali smo pričekati detaljnije upute za provedbu od Europske komisije. Dakle, s provedbom se zaista zahuktava jer uredba stupa na snagu početkom iduće godine.
Uredba je zakonodavstvo EU-a, koje se kao takvo mora primjenjivati u nacionalnom zakonodavstvu. Stoga ne ostavlja istu nacionalnu slobodu kao Direktiva.
HS informacije prema Finskoj, status finskih proizvođača govedine posebno je narušen u uredbi o krčenju šuma.
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva preporučilo u svojoj najavi prošlog ljeta odgoditi investicije u farme goveda i mliječnih krava, jer nije bilo izvjesno može li se sječa čak i male površine šume da bi se napravio prostor za novu staju, na primjer, protumačiti kao sječa šume, koja bi onda proizvodila nepodobni za tržište EU.
Cilj Finske je dobiti relaksaciju u izvršnim uputama, gdje bi se izbjegle takve situacije.
Međutim, skupina koju pilotira austrijsko ministarstvo poljoprivrede – i Finska u njoj – spremna je, ako bude potrebno, zahtijevati i ponovno otvaranje uredbe.
Organizacija zaštite okoliša WWF-ov međunarodni stručnjak za šume Maija Kaukonen kaže da je sa zabrinutošću pratio finsko odgađanje i borbu za ublažavanje.
“Razočarani smo što je Finska uključena u ovu skupinu. To šalje negativan signal”, kaže on.
Prema Kaukonenu, uredba o krčenju šuma je “jedan od najambicioznijih zakona koji su doneseni na razini EU”.
Uredba se godinama pripremala i uzela je u obzir neuspjehe prethodnog zakonodavstva EU-a u borbi protiv globalne deforestacije.
Kaukonen kaže da razumije zabrinutost koja proizlazi iz gustog rasporeda i, na primjer, dvosmislenosti ulaganja u štale.
“Međutim, zadiranje u njih ne bi trebalo spriječiti glavni cilj zakona, a to je sprječavanje deforestacije uzrokovane europskom potrošnjom.”
