Finska pozadina broj se smanjuje alarmantno velikom brzinom. Ovo je zaključak Heikki Bergholm pored svog mrežnog papira u studenom 2023.
Finska statistika upravo je objavila da je ukupna stopa plodnosti u Finskoj pala na povijesno najnižu razinu. Brojka za prethodnih 12 mjeseci bila je 1,25. Održavanje populacije nepromijenjenom zahtijevalo bi očitanje od 2,1. U veljači je preliminarna brojka bila 1,26.
Bergholm je bivši izvršni direktor i predsjednik uprave uslužne tvrtke Lassila & Tikanoja (L&T) i bivši predsjednik uprave Solidiuma, koji upravlja udjelima državnih uvrštenih kompanija. U svojoj radnoj karijeri navikao je kalkulirati o učincima raznih stvari.
Sada je Bergholm odlučio saznati što zapravo znače brojevi porođaja. Koliko bi se brzo smanjio broj ljudi finskog podrijetla do 2100. godine da se natalitet ne poboljša? A što bi značio račun?
Krenuo je od temelja. Prije svega, definicija: Sve te osobe finskog porijekla su one čiji je barem jedan roditelj rođen u Finskoj, prema Finskoj statistiki.
Relevantni brojevi su stopa ukupnog fertiliteta od 1,25 i broj od 2,1 koji je potreban za održavanje populacije.
Dvoje od petero djece sada se ne rađa u odnosu na prije, rekao je na početku Bergholm.
Godišnje se u Finskoj rađa najviše 100.000 djece. U 2022. rodit će ih se manje od 45.000.Ako dobna skupina sljedećih rađanja bude 40 posto manja od sadašnje rađajuće, a natalitet kćerinih kćeri ostane isti, rodit će se samo 16.200 djece njima godišnje, zaključio je Bergholm.
Bergholm je procijenio razvoj populacije ljudi finskog podrijetla proučavajući razvoj prosjeka 10-godišnjih skupina. Polazište je bila spoznaja da je 2022. godine domorodačko stanovništvo rodilo približno 38.600 beba, te da će trenutni životni vijek od 81 godine ostati nepromijenjen.
Ovako je izgledala računica:
Rezultat izračuna bio je iznenađujući. Prema njemu bi 2117. godine bilo više od 1,5 milijuna Finaca i njihovih potomaka. Trećina njih bila bi u dobi za mirovinu.
Granica od milijun ljudi finskog porijekla bit će probijena oko 2133. godine.
“Ovo je bio samo mehanički način da se shvati što će se dogoditi”, upozorava Bergholm da ne pretjerano tumačimo svoju računsku vježbu.
“Ne mogu vjerovati da bi čovječanstvo ili Finci odlučili sami sebe istrijebiti. Ali isto tako ne mislim da će se useljavanje u Finsku nastaviti nepromijenjeno. Natalitet posvuda pada, a konkurencija za useljenike se zaoštrava. I mi bismo odavde rado otišli negdje drugdje.”
““Konkurencija za useljenike se ubrzava.”
Zanimljiv izračun, ali je li točan? Morate se obratiti stručnjacima.
“Tema je zanimljiva, ali vrlo komplicirana”, odgovara glavni aktuar i demograf Finske statistike Markus Rapo.
Finska statistika priprema prognoze stanovništva svake tri godine i to samo za 50 godina unaprijed. Njegova populacijska prognoza predviđa samo ukupnu populaciju. Stoga ne rastavlja brojeve različitih skupina stanovništva prema podrijetlu.
Drugim riječima, ne postoje službeni izračuni predviđanja o razvoju broja Finaca koji govore finski ili izvornih Finaca.
“Potpuno je jasno da će se pri sadašnjem natalitetu broj stanovnika u budućnosti smanjivati i bez useljavanja”, kaže Rapo.
Unija stanovništva profesor istraživanja Anna Rotkirch prema izvješću, pad bi mogao biti čak i brži od Bergholmove procjene.
Sada ima oko 750 000 žena finskog podrijetla u dobi za rađanje, a 2042. bit će ih samo 660 000. Je li Bergholm mogao dovoljno uzeti u obzir ovaj razvoj, pita Rotkirch.
Prema Rotkirchovoj “revizionoj računici”, po trenutnoj stopi nataliteta u Finskoj bi za manje od 70 godina, odnosno 2093. godine, živjelo otprilike 1,57 milijuna stanovnika finskog podrijetla.
Godine 2113. bilo bi ih samo milijun. A 2123. u Finskoj bi živjelo manje od 870.000 ljudi finskog podrijetla.
Rotkirch također naglašava da je samo mehanička igra mišljenja koja pokazuje kako bi se broj ljudi finskog podrijetla mogao razvijati s trenutnom stopom nataliteta i životnim vijekom.
U Južnoj Koreji, gdje je stopa plodnosti 0,7, svaki stoti Korejac imat će samo četvero praunučadi, kaže Rotkirch o međunarodnoj računici.
“Prema tome, imali bismo 40 unučadi finskog podrijetla i 25 praunučadi”, izračunao je Rotkirch.
Umjesto stope ukupnog fertiliteta, broj djece se može procijeniti i konačnim brojem djece žene. Sada se približava broju 1,7 kod žena starijih od 40 godina.
Ta brojka, koja je već spoznata, znači da je unučadi za četvrtinu manje nego baka i djedova, kaže Rotkirch. A u onim obiteljima u kojima je materinji jezik finski, natalitet je očito još niži.
““Sve industrijske zemlje, osim afričkih zemalja, nalaze se u istoj situaciji. To je samo pitanje razlike u stupnju i brzine.”
Zaustavljanje brojke, ali što one znače za Finsku?
Prvo, mora se reći da Finska nije sama s tim problemom. Riječ je o globalnom fenomenu koji traje od otprilike 2012. godine.
Iako se procjenjuje da će broj stanovništva prvo porasti na deset milijardi, nakon toga će se stanovništvo početi drastično smanjivati uz gore opisani negativni mehanizam omjera za omjer.
Najgora situacija je u već spomenutoj Južnoj Koreji. Prosječan očekivani broj djece za južnokorejske žene reproduktivne dobi pao je na rekordnih 0,72 prošle godine s 0,78 prethodne godine.
Direktor mirovinskog društva Varma Risto Murto napisao 2022 knjige Nedostaje pola milijuna O razvoju stanovništva u Finskoj i svijetu.
Glavna poruka knjige bila je da će smanjenje radno sposobnog stanovništva drastično oblikovati Finsku u narednim desetljećima.
Čak i sada Murto široko gleda na razvoj populacije.
“Prvo zapažanje je da su sve industrijalizirane zemlje, s izuzetkom afričkih zemalja, u istoj situaciji. To je samo pitanje razlike u stupnju i brzine.”
U industrijaliziranim zemljama trenutna populacija se smanjuje, ali imigracija može zadržati populaciju nepromijenjenom ili povećati, procjenjuje Murto.
Ključna je iznimka Japan, koji je svojedobno odlučio ne otvarati imigraciju iako se natalitet smanjio.
“Finska se bori u srednjoj fazi, kao malo jezično područje čije stanovništvo ne raste.”
Ekonomija s točke gledišta, smanjenje broja stanovnika neminovno znači i smanjenje investicija kada se domaća potražnja smanji, osim ako nas ne spasi izvozna industrija.
“Na primjer, novi trgovački lanac radije se nalazi u Švedskoj, koja ima bolju bazu stanovništva”, objašnjava Murto.
Jasno mu je da sve manji broj stanovnika znači pad vrijednosti svih naših stvarnih dobara.
Za kućanstva se to može promatrati kao promjena vrijednosti stanova i nekretnina.
U Finskoj su vrijednosti nekretnina jednom pale nakon rata, kada su se ljudi sa sela preselili u gradove i u Švedsku, a kuće u udaljenim područjima ostale prazne.
„Ista relativna promjena vrijednosti se već događa, ali manja. Fenomen je ojačan činjenicom da je imigracija koncentrirana u regiji glavnog grada.”
Provala podsjeća nas da slikanje tmurnih budućih izgleda za stanovništvo Finske znači situaciju u kojoj neće biti useljavanja.
Imigracija u Finsku povijesno je visoka već gotovo tri godine.
“Uspjela je kompenzirati pad nataliteta. Važno je jesu li imigranti integrirani u radni život.”
“Već sada znamo da će za 5-7 godina nedostajati liječnika.
Imigracija je koncentrirana u centrima rasta. Sposoban je ubrzati regionalni razvoj.
Kad bi se neto imigracija smanjila blizu nule u Finskoj, temeljno obećanje nordijskih država socijalne skrbi da djeca ne brinu o svojim roditeljima morala bi biti prepuštena skrbi starijih osoba, kaže Murto.
Na primjer, u mediteranskim zemljama sasvim je uobičajeno da kućna pomoćnica imigrantskog podrijetla pomaže u svakodnevnim poslovima i sama brine o starijim osobama u obitelji.
Preskakanje na mediteranski model, smatra Murro, bilo bi bolno jer su naš radni vijek i život drugačije organizirani.
“Osobno mislim da smo već donijeli odluke o zbrinjavanju. Nismo organizirani po mediteranskom modelu, gdje su djeca i roditelji bliski i u tome im pomažu imigranti.”
Ovih dana osobito sektor skrbi sustavno dovodi imigrante na posao, kaže Murto.
Procjenjuje se da će za otprilike 5-7 godina starenje baby booma povećati potražnju za skrbničkim radom za čak 30 posto, budući da mnogima treba 24-satna njega.
„Broj osoba s demencijom je toliko velik da je izazov za njegovatelje gotovo nemoguć. Test je možemo li održati obećanje nordijskog modela socijalne skrbi da u skrbi za starije osobe starije osobe neće dolaziti u domove svoje djece.”
Prema Murroovim riječima, ako bi se ograničilo useljavanje i smanjio broj stanovnika, to bi nužno značilo da bi mirovinski sustav morao raditi znatno dulje nego što je sada.
U Japanu je problem riješen tako da je više od polovice žena u dobi od 65 do 70 godina na ovaj ili onaj način uključeno u radni život.
U Japanu je razvoj također doveo do značajnog državnog duga. Omjer duga i bruto domaćeg proizvoda veći je od 260 posto. U Finskoj je omjer duga oko 74 posto.
razbijam po mom mišljenju, kada razmišljamo o mehaničkim predviđanjima budućnosti, vrijedi zapamtiti da je naša sposobnost predviđanja razvoja stope nataliteta slaba.
“Ali situacija je zastrašujuća u smislu da nismo baš izuzetni kao zemlja”, kaže on.
I u drugim nordijskim zemljama natalitet se smanjuje.
“U tom trenutku kada ne možete doći do bolničkih odjela i njege, a autobusi ne voze, vjerujem da društvo nema izbora. Problemi se moraju riješiti.”
Poseban problem Finske je što se broj starijih od 85 godina udvostruči u 15 godina. Istovremeno, mlađe kohorte rođene od 2011. godine ulaze u radni život.
““Sasvim je jasno da će se Finska promijeniti.”
Prema Murrou, poslovi s niskom produktivnošću, kao što su radnici u restoranima, poštari i vozači autobusa, još uvijek se mogu pronaći u Finskoj. No, teško je privući stručnjake iz javnog sektora, poput liječnika, budući da različiti zahtjevi za diplomom i jezični testovi često sprječavaju zapošljavanje.
Već sada znamo da će za 5-7 godina nedostajati liječnika.
Prema Ristu Murru, Finska bi trebala naučiti razgovarati o imigraciji.
Nacionalni konzervativci povećavaju svoju potporu upozoravajući, pa čak i zastrašujući o kulturološkim promjenama u Finskoj ako imigracija poraste.
Prema Murrovu mišljenju, riječ je o jednom od velikih tabua društvenih rasprava.
Jasno mu je da budućnost Finske ovisi o tome odakle i s kakvom pozadinom imigranti dolaze u Finsku. Kultura, razina obrazovanja i religija zemalja iz kojih dolazi neizbježno također utječu na finsko društvo.
“Nismo pronašli način da razgovaramo o tome kakve ljude želimo u Finskoj. Tako da se poštuje svaka osoba, bez obzira na porijeklo.”
Diskurs je, prema Murrou, zaglavila u obdukcijama 2015. i švedskim uličnim bandama.
“Morate moći razgovarati o njima, kao i o problemu dječaka imigranata koji ispadaju iz obrazovne trake. Ali danas je imigracija u velikoj mjeri prebačena na tvrtke. Dolazak izravno na posao dominira trenutnom imigracijom.”
Iznimka je situacija na istočnoj granici i Ukrajinci, čiju su iznimnu situaciju Finci dobro razumjeli preko stranačkih linija, ocjenjuje Murto.
Što se tiče Finske, pitanje je prije svega možemo li zadržati sektor skrbi i usluga, posebno u desetogodišnjem horizontu, rezimira Murto.
Prema Murrovom mišljenju, rješavanje problema zahtijeva još jedan, pun poštovanja i neutralan način rasprave o budućnosti društva svih strana.
“Sada se ne može pronaći. Iako je sasvim jasno da će se Finska promijeniti.”
