Deficitarni postupak a postoci za gornju granicu omjera duga nekada su izvučeni iz šešira u EU, a rezovi koje su napravile vlade nemaju veze s poboljšanjem omjera duga. Kaže to direktor njemačkog think tanka Dezernat Zukunft, inače ekonomist Philippa Sigl-Glöckner.
Sigl-Glöckner je socijaldemokrat koji je brzo postao istaknuti ekonomski debater. Njegovi intervjui i tekstovi objavljeni su u vodećim poslovnim časopisima u Sjedinjenim Državama i Europi. HS Visio ga je intervjuirao u prosincu 2022.
Prošlog je tjedna u Finskoj govorio na seminaru Centra za novo ekonomsko razmišljanje (UTAK) “Povratak fiskalne discipline u Europi”. Na događaju je govorio o svojoj knjizi u nastajanju, koja objašnjava kako je nekoć došlo do pravila EU-a o tri posto deficita i gornje granice duga od 60 posto u odnosu na bruto domaći proizvod zemlje.
Na temelju istraga otkriveno je da je ograničenje od 60 posto nastalo gotovo slučajno kao nusprodukt jedne od tehničkih skupina Komisije.
Granicu deficita od tri posto, pak, imao je predsjednik Francuske François Mitterrand sugestiju koju je dobio od svojih stručnjaka, “jer dva su bila premalo, a četiri previše”.
Sigl-Glöckner podsjetio je da Ugovor iz Maastrichta, kojim je utemeljen EU i stvorena ekonomska i monetarna unija 1992. godine, ne spominje nikakva brojčana ograničenja za deficite ili dug.
Usporedio je sadašnje granice Njemačke s fetišom, koji se provodi iz ideoloških razloga, gdje je parlamentarno odlučivanje zamijenjeno pravilima izračuna složenog stroja.
“Sada su nova pravila fiskalne politike EU postala poput religije.”
zemlje EU planirati svoje fiskalne politike na temelju ekonomskih prognoza koje je izradila Komisija EU. Nova pravila su upravo odobrena.
U ovom je postupku SIgl-Glöckner smatrala problemom, u svjetlu povijesti, to što su predviđanja Komisije opetovano pogrešila.
Referirao je i on U MMF-ovom pregledu gospodarstva za travanj 2023 objavljenom izvješću, prema kojem smanjenje deficita u razvijenim gospodarstvima ne smanjuje dug u odnosu na BDP.
“Zato što se rast smanjuje još brže od duga.”
Međutim, Sigl-Glöckner nije mogao ponuditi bolje rješenje od trenutnog modela.
“Sadašnja pravila su nevjerojatno štetna. Ali morate smisliti novu vjerodostojnu priču prije nego što ih razbijanje postane moguće.”
Ministar riznice Riikka Purran (ps) ekonomski politički specijalni asistent Jussi Lindgren rekao je u raspravnom dijelu događaja da je pojasnio granice omjera deficita i duga u radu objavljenom u ožujku Ekonomija upravitelja ili nevidljiva ruka? — Izbori europske ekonomske politike nakon krize u svojoj knjizi (Vastapino 2024).
Prema Lindgrenovim izvješćima, pravilo o deficitu od tri posto je proizvod nepoznatog francuskog dužnosnika. Ograničenje duga od 60 posto moglo bi se, pak, braniti načelima stabilnog upravljanja dinamikom duga, ocijenio je.
Sigl-Glöckner je odgovorila da se dinamika duga niti jednom ne spominje u protokolarnim informacijama Komisije. Također je spomenuo, ne otkrivajući ime, da je prema jednom njemačkom središnjem bankaru to opravdanje izmišljeno naknadno.
Jussi Lindgren branio je trenutne limite koje je EU postavila u pauzi prilike za HS, među ostalim, rekavši da je dobro imati neke limite za fiskalni manevarski prostor zemalja članica.
