Kratak šetnja Mölndalom, južno od Göteborga, podsjeća me na filmove o Pipi Dugoj Čarapi iz djetinjstva. Drvene samostojeće kuće različitih boja odišu idilom pučkog doma.
U okolici ima i novijih samostojećih kuća, a otvaraju vrata jedne od njih Ville i Niina Hietalahti zajedno s obiteljskim psom Lolom Svensson. Vodeće dužnosti u Volvu odvele su Villea u Švedsku prije nekoliko godina, a ostatak obitelji, suprugu Niinu, koja radi kao poduzetnica, i troje djece, prije godinu i pol. Prema Villeovim riječima, razlog preseljenja prvenstveno je bila ponuda za posao koju je dobio.
„U šumarstvu sam 20 godina radio na rukovodećim poslovima. Postojao je i interes za ulazak u novu kulturu i potpuno novu industriju u smislu rada. Bio sam zaposlen u Stora Enso i navikao sam raditi sa Šveđanima”, kaže Ville.
Obitelj taj se potez može opisati kao odljev mozgova. Između 2010. i 2022 migracija Najtoplije vrijeme izbivanja iz Finske bilo je 2016., ali je nestalo pred kraj prošlog desetljeća. Na temelju podataka za 2022., iseljavanje iz Finske u druge zemlje i Švedsku ponovno je počelo rasti.
„Puno se govori o odljevu mozgova i uopće me ne bi iznenadilo da vidimo još jedan val migracija iz Finske u Švedsku“, referira Ville Hietalahti na migracijski val 1960-ih i 70-ih.
Na čemu se temelji?
„Klima, životni standard, kupovna moć…“, počinje Niina Hietalahti, a njezin suprug nastavlja:
“Slabost izgleda Finske. Porezno opterećenje za mnoge počinje biti jako teško. Možda je to što su strukture društva blagostanja puno jače u Švedskoj nego u Finskoj”, kaže Ville Hietalahti i dodaje:
“Izgledi u Finskoj su toliko slabi da mnogi mijenjaju zaključke. Argumenti koji su podržavali boravak u Finskoj, poput dobrog osnovnog obrazovanja, nekako više ne vrijede.”
Predviđa da će se rasprava intenzivirati u skoroj budućnosti jer su Finska i Švedska navikle na slično društvo blagostanja.
“Čini se da je situacija u Finskoj na mnoge načine dospjela u krizu. Mnoge stvari na koje smo navikli počinju se činiti kao da nosivi kapacitet finskog gospodarstva nije dovoljan za održavanje društvene strukture na koju smo navikli”, dodaje.
u Švedskoj je također dostupan porezna prednost za stručnjake koji se tamo ne mogu naći.
“Imaju pravo pet godina četvrtinu svog dohotka praktički neoporezivo. Jedan je ovdje izgrađen, a svakako se smatralo da vrsta talenta koja je potrebna iz inozemstva mora imati poticaje koje nudi društvo. To će se onda dogoditi u smislu oporezivanja”, kaže Ville Hietalahti.
U Švedskoj se ukupna porezna stopa ne razlikuje puno od one u Finskoj, ali trenutno je znatno jeftinija za Fince koji koriste euro u Švedskoj zbog oslabljene krune.
“Postotak dodane vrijednosti hrane ovdje je dva postotna boda manji, ali je hrana i jeftinija”, kaže Niina Hietalahti.
Hrana u Švedskoj stopa PDV-a trenutno ima 12 godina kada je u Finskoj 14 je.
Niina kažeda ne želim lajati niti kritizirati Finsku, ali kako drugačije možete iznijeti pritužbe?
“Podsjetio sam se na neku vrstu isključenja Finske. U Švedskoj žele uključiti sve. Moj sin je ovdje krenuo u srednju školu i počela sam saznavati koje su druge mogućnosti osim srednje škole? Drugih nema. Svi idu u gimnaziju, ali može biti automehaničarska ili fizička. Šesnaestogodišnjaci nisu oštro podijeljeni na pametne i glupe, kao u Finskoj.”
U Švedskoj više srednje škole nemaju mature, već se diplomski rad radi u trećoj godini. Svi diplomiraju i uključeni su u proces donošenja odluka, kaže Niina Hietalahti i dodaje:
„Za obitelji ovo je pravi raj. Lijekovi za mlađe od 18 su besplatni”, hobi je ludo jeftin.
Najmlađe dijete u obitelji svira violinu i igra nogomet. Profesor glazbe jednom tjedno posjećuje školu i drži sat violine, a postoji i jedan sat orkestra.
“Ovdje postoji takav sustav, općinska kulturna škola, koja organizira cjelokupno likovno obrazovanje djece. To košta 1200 kruna (oko 103 eura) u šest mjeseci, kada violinu svirate dva sata tjedno. Sviranje na Käpylä Music Collegeu u Helsinkiju stoji 400 eura po šest mjeseci. Apsurdno je diskriminatorno da se samo djeca dobrostojećih ljudi mogu baviti glazbom u Finskoj.”
Republika predsjednik Alexander Stubb rekao je tijekom svog državnog posjeta da je dobio poruku od švedsko-finskih organizacija da je to sada istina cool biti Finac u Švedskoj.
“Stubbove riječi tumačim prije svega u balonu vanjske i sigurnosne politike. To govori više o tome. Finci su svakako cool po tom pitanju s razlogom. Vjerojatno se ugledamo na nas. Pretpostavljam da je to definitivno super ako ste zaposleni u Finskim obrambenim snagama ili Ministarstvu vanjskih poslova. Svakodnevni život je drugačiji”, kaže Ville Hietalahti.
Niina Hietalahti rezimira da su tri finske stvari sada cool u Švedskoj:
“Vještine nacionalne obrane Finske”, sladoled Kolmen kaveri i Sanna Marin.
Sigurnost je jedna stvar koja se često spominje u Finskoj iz Švedske. Nasilje bandi okuplja naslovnice u Finskoj, a nije ga zaobišlo ni Göteborg.
“Naravno, otišli smo vidjeti susjedstvo Biskopsgården, na primjer, gdje kažu da se policija ne usuđuje ići. Izgleda kao Vantaa, malo je čišći i ima ljepših automobila”, kaže Ville Hietalahti i dodaje:
“Zločin bandi jasna je mana u ovom ptičjem gnijezdu. To je najtoplije pitanje ovdje.”
