Deset Prije godinu dana Grčka je bila prezadužena, na rubu nesolventnosti i oslanjala se na hitno financiranje iz drugih zemalja.
Čini se da je tekuća godina godina u kojoj će Grčka konačno ostaviti gospodarsku krizu u prošlosti. Njezino gospodarstvo sada raste brže od, primjerice, Finske i mnogih drugih zemalja eurozone.
Godine 2009. otkriveno je da je Grčka godinama krivotvorila svoje ekonomske statistike. Otkriće je uzdrmalo povjerenje ulagača u grčko gospodarstvo, zbog čega je ono bilo prisiljeno plaćati sve veće kamate na ukupno 360 milijardi eura duga.
Zemlje eura i Međunarodni monetarni fond (MMF) morali su od proljeća 2010. podržati Grčku jamstvima od stotina milijardi eura. EU je napravio tri paketa potpore za Grčku, što je dovelo do unutarnjih političkih razmirica, među ostalima, u Finskoj.
Prema podacima Eurostata, statističkog ureda Europske unije, grčko gospodarstvo se urušilo za 27 posto između 2007. i 2013. godine, a stopa nezaposlenosti porasla je na maksimalnih gotovo 28 posto.
To je dijelom bilo zbog strogih mjera koje je Grčka morala poduzeti u zamjenu za hitno financiranje. Između ostalog, smanjene su mirovine i plaće zaposlenika u javnom sektoru.
Danas godine sve je drugačije. Predviđa se da će gospodarstvo ove godine rasti od dva do tri posto, a razina bruto društvenog proizvoda postupno će se vratiti gotovo na pretkriznu razinu.
Rast nadmašuje prosječni gospodarski rast eurozemalja, koji ove godine, prema prognozi, iznosi 0,8 posto. Između ostalih, zaostale su Njemačka i Finska, u kojima je tijekom godina krize bilo glasno negodovanje grčkog gospodarskog upravljanja.
Prema novinskoj agenciji Reuters, troškovi zaduživanja Grčke pali su ispod talijanskih, što ukazuje na povećanje povjerenja ulagača u zemlju. Kreditni rejting zemlje prošle se godine vratio na investicijski.
Ekonomska kriza tijekom, država je spasila banke, koje se ove godine vraćaju u privatno vlasništvo.
Početkom godine država je prodala svoj udio u Piraeus banci. Interes ulagača bio je velik, a država je prodajom zaradila 1,35 milijardi eura. Isto tako, na prodaju je otišlo vlasništvo nad trećinom Međunarodne zračne luke u Ateni, od čega je država dobila nešto manje od 800 milijuna eura.
Novac je na pomolu kada se, osim banaka, ponovno privatizira i druga imovina prenesena na državu.
Autoritativan Uspoređivao je poslovni časopis The Economist već krajem prošle godine međusobno su se sukobila gospodarstva trideset i pet vodećih zemalja OECD-a i dovela Grčku na vrh liste. Finska je na 35. mjestu usporedbe bila zaposlenost, rast bruto domaćeg proizvoda, inflacija i kretanje cijena dionica na lokalnoj burzi.
Prema The Economistu, Finci se mogu utješiti uzimajući kalsarikänn, ali ostatak svijeta trebao bi podići čašu uza za Grčku, koja je “najnevjerojatniji šampion”.
Multi Grčki građanin još nije imao koristi od ekonomskog oporavka. Nezaposlenost je i dalje veća od deset posto, a kupovna moć građana među najslabijima je u EU. Prema statistici tamošnjeg Ministarstva rada, prosječna mjesečna plaća od 1.175 eura niža je za 20 posto u odnosu na početak ekonomske krize 2015. godine.
Nezadovoljstvo je isplivalo na površinu prošlog tjedna, kada je u zemlji trajao generalni štrajk. Tisuće radnika, studenata i umirovljenika ispunile su ulice glavnog grada Atene, tražeći bolje plaće kako bi se nosili s rastućim životnim troškovima.
Novinska agencija Reuters intervjuirao na demonstracijama Periklo iz Friganazije, koji je 2009. podigao kredit u banci kako bi proširio svoju radionicu za popravak motocikala. Tijekom sljedećih šest godina promet radionice pao je za 90 posto, što je na kraju dovelo do toga da Fryganas zatvori svoju radionicu 2020. Stan koji je bio kolateral za kredit otišao je u banku.
“Kriza je uništila mnoge ljude, ja sam bio jedan od njih”, rekao je 61-godišnji Fryganas za Reuters.
“Stvari idu na bolje, ali to je samo za bogate. Svi ostali su gubitnici.”
