eurozone Na temelju preliminarnih podataka, gospodarstvo je počelo rasti u ožujku, prema indeksu menadžera nabave objavljenom u četvrtak. Oporavak je posebno ubrzan povećanjem potražnje u uslužnim sektorima.
U usporedbi s gospodarskim rastom, indeks menadžera nabave, koji je pouzdano prediktivan, u ožujku je iznosio 50,3 boda, dok je u veljači iznosio 49,2 boda.
Indeks je jedan od najvažnijih barometara koji predviđaju razvoj gospodarstva.
Kada je ispod 50 bodova, to najavljuje smanjenje bruto društvenog proizvoda. Očitanje veće od 50 bodova, s druge strane, predviđa gospodarski rast.
Na temelju indeksa, očekivanja rasta kompanija iz eurozone bila su najjača u ožujku otkako je Rusija pokrenula veliku ofenzivu u Ukrajini u veljači 2022.
Od najvećih izgledi za nacionalna gospodarstva bili su najsjajniji u Španjolskoj i Italiji, gdje tvrtke već očekuju umjereno poticajan gospodarski rast.
U Njemačkoj, najvećem nacionalnom gospodarstvu u Europi, tvrtke predviđaju da će se gospodarstvo nastaviti smanjivati, baš kao iu Francuskoj.
Indeks se temelji na istraživanju 5000 tvrtki u europodručju.
“Stanje gospodarstva u europodručju dijeli se na dvoje. Čini se da se gospodarski rast ponovno temelji na uslugama, dok se poteškoće u industriji nastavljaju. Snažna potražnja za uslugama nakon pandemije koronavirusa posebno se očituje u Italiji i Španjolskoj, gdje je turizam od velike važnosti”, kaže voditeljica prognoze Instituta za ekonomska istraživanja Päivi Puonti.
Poteškoće u industriji prvenstveno su uzrokovane nesigurnošću svjetskog gospodarstva, ali u Njemačkoj industrija ima svoje posebne probleme.
“U Njemačkoj su se poteškoće u industriji povećale nakon završetka ruskog prirodnog plina i problema u automobilskoj industriji, jer se potražnja za automobilima s motorom s unutarnjim izgaranjem smanjuje, a potražnja za električnim automobilima raste.”
“Čini se da je najgora faza u gospodarstvu iza nas.
Ekonomija podizanje je pozitivna stvar za Europsku središnju banku. Unatoč snažnom zaoštravanju monetarne politike, eurozona nije potonula u recesiju, barem za sada.
Središnja banka predviđa da će gospodarstvo eurozone ove godine porasti za 0,6 posto, iduće godine za 1,5 posto, a 2026. za 1,6 posto. Prošle godine gospodarstvo je poraslo za 0,5 posto.
Početak gospodarskog rasta u ožujku podupire stav financijskog tržišta da će središnja banka tijekom ljeta početi snižavati referentne stope. Međutim, postoji i druga strana stvari.
“Jačanje uslužnih sektora izaziva zabrinutost hoće li jačanje potražnje dovesti do povećanja plaća, što bi moglo spriječiti usporavanje inflacije ili je čak ubrzati”, kaže Puonti.
Inflacija u uslugama pet je uzastopnih mjeseci iznosila 4,0 posto, iako je ukupna inflacija u ožujku usporila na 2,4 posto.
Prema cilju stabilnosti cijena središnje banke, inflacija bi u srednjem roku trebala biti dva posto.
Institut za istraživanja Laboreov voditelj prognoze Juho Koistinen smatraju da su izgledi za gospodarstvo eurozone postali bolji, iako je neizvjesnost još uvijek umjereno visoka.
“Čini se da je najgora faza u gospodarstvu iza nas, čemu u prilog govore i podaci Europske komisije o tržištu rada. Gospodarski rast ubrzavaju uslužne djelatnosti, ali su se, primjerice, otpuštanja u industriji smanjila. Sve u svemu, nekoliko podataka govori o rastu povjerenja u razvoj gospodarstva.”
Financijsko tržište vjeruje da će središnja banka u lipnju početi snižavati kamate jer će tada imati nove podatke o kretanju plaća početkom godine.
“Očekivanja tržišta o smanjenju kamatnih stopa nisu u suprotnosti s informacijama koje su sada dostupne o gospodarstvu eurozone”, kaže Koistinen.
