Svijet od 100 najvećih privatnih tvrtki, samo njih 40 postavilo je ciljeve nulte emisije za borbu protiv klimatskih promjena. Od 100 najvećih javno uvrštenih tvrtki, njih 70 ima slične ciljeve.
Stvar je jasna iz izvješća koje je u ponedjeljak objavila organizacija Net Zero Tracker.
U izvješću se ističe da bi sve tvrtke trebale smanjiti svoje emisije koje uzrokuju globalno zatopljenje ako se žele ispuniti ciljevi Pariškog klimatskog sporazuma. Cilj je zatopljenje ograničiti na najviše 1,5 stupnjeva.
Net Zero Tracker John Langen prema privatnim poduzećima, postoji manji pritisak na tržište i pritisak na reputaciju nego u javno uvrštenim poduzećima. Prema njegovim riječima, to u kombinaciji s nedostatkom propisa stoji iza spore provedbe klimatskih obveza.
“Mislim da se stvari mijenjaju na sva tri fronta”, dodao je.
U izvješću usporedio je dvjesto najvećih svjetskih javnih kompanija i privatnih kompanija na temelju njihovih prijavljenih strategija smanjenja emisija i ciljeva nulte emisije.
Od 100 ispitanih privatnih poduzeća, 40 ih je imalo ciljeve nulte emisije, dok je 70 od 100 najvećih javno uvrštenih poduzeća imalo slične ciljeve.
““Ako tvrtke žele poslovati u Europi, moraju se suočiti s posljedicama.”
Od privatnih tvrtki koje su postavile ciljeve, samo ih je osam objavilo plan za postizanje ciljeva.
“Obveza bez plana nije obveza, već PR trik”, stoji u izvješću.
Prema izvješću, samo dvije od ispitanih kompanija, lanac namještaja Ikea i građevinski div Bechtel, objavile su da ne žele koristiti kompenzaciju emisija za postizanje svojih ciljeva nulte emisije.
Izvješće uključuje osam privatnih tvrtki koje posluju u sektoru fosilnih goriva. Nitko od njih nije imao cilj nulte emisije. Među najvećim javno uvrštenim tvrtkama u industriji cilj je pronađen u 76 posto.
Prema Langu, brojke se nisu mnogo popravile od prvog razdoblja praćenja 2022., iako je regulacija značajno povećana diljem svijeta.
Podaci o klimi u Britaniji su, na primjer, uvedeni propisi o otkrivanju podataka. Propisi su na pomolu u nekoliko drugih zemalja. Na primjer, u Kaliforniji i Singapuru izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova potrebno je od 2027. godine.
EU je, s druge strane, uvela dvije klimatske uredbe koje će uskoro od tisuća velikih kompanija zahtijevati da izvješćuju o svojim utjecajima na klimu i emisijama te da poduzmu korake za njihovo ograničavanje.
Konkretno, propisi EU-a mogu imati dalekosežne učinke, budući da ciljaju ne samo na tvrtke koje posluju u Uniji, već i na tvrtke iz drugih zemalja koje mogu imati podružnice ili podružnice u državama članicama EU-a.
Instituta NewClimate Autor: Sybrig Smit prema tome to znači da tvrtke ne mogu još dugo izbjegavati klimatske ciljeve. Regulaciju opisuje kao prilično vodonepropusnu.
“Ako tvrtke žele poslovati u Europi, moraju se suočiti s posljedicama”, nastavlja Smit.
