Danas “u praksi” Rusija je možda “glavni neprijatelj” samozvane Islamske države (ISIS), čak i više od Sjedinjenih Država i Zapada općenito, s obzirom da je prisutna “vrlo aktivno” u tri najvažnija scenarija u kojima teroristička skupina djeluje: Afganistan, Sirija i Afrika. To je u intervjuu za Adnkronos izjavio Lorenzo Vidino, direktor Programa za ekstremizam na Sveučilištu George Washington, nakon napada na koncertnu dvoranu Crocus u Moskvi za koji je odgovornost‘Isis-K, afganistanski ogranak organizacije koja je “najnovija inkarnacija” džihadističkog pokreta koji snažno pogađa Rusiju već 30 godinado. “Vrlo dug trag napada”, kaže stručnjak, podsjećajući na napade na podzemne željeznice u Moskvi, Sankt Peterburgu i kazalište na Dubrovki.
Tri scenarija u kojima je Rusija ‘protiv’ ISIS-a
Vidino potom analizira tri scenarija od kojih se Zapad u biti “povukao” i u kojima je Rusija, “radi ostvarivanja svojih interesa”, aktivna i suprotstavlja se ISIS-u. Počevši od Afganistana i središnje Azije, gdje Rusija ima “vrlo važnu ulogu” i uspostavila je “vrlo prijateljske” odnose s talibanima, pak “zakletim neprijateljima ISIS-a” koji se sa svoje strane želi proširiti u zemlji i to je nužno na putu do sudara s Moskvom i Pekingom. Drugi scenarij je Sirija, gdje je Rusija igrala “temeljnu ulogu” zajedno s trupama Bashara al-Assada u razgradnji kalifata, nastavlja Vidino, navodeći afrički scenarij – od Malija do Nigera do Mozambika – gdje djeluju “ruske snage povezane s Kremlj”.
Ravnatelj Programa za ekstremizam na Sveučilištu George Washington ne sumnja u podrijetlo masakra u Krasnogorsku, dok smatra da je u ovoj fazi teže utvrditi jesu li četvorica navodnih terorista koji su krenuli u akciju, svi tadžikistanske nacionalnosti, bili „plaćeni“ ili ako su bili iskreno „uvjereni“ s ideološkog stajališta. Sve što se dogodilo “slijedi tipični model ISIS-a, od jezika do tvrdnje – prva sintetička, druga s video zapisima – emitiranim na svim klasičnim kanalima, a potom i na online zrcalnim kanalima. Čak je i vrsta operacije udžbenička”, izjavljuje Vidino, koji ističe da geopolitički kontekst napada, poput rata u Ukrajini i optužbi Moskve protiv Kijeva, čini još veći oprez u analizi.
Što je Isis-K i zašto raste
Element koji stručnjak ističe je “eskalacija” ISIS-K, koji se posljednjih godina transformirao iz pokreta ograničenog na “ograničeno” geografsko područje kao što je Afganistan u aktera sposobnog djelovati na “globalnoj” razini, što je pokazao ne samo masakr u Kermanu u Iranu, već i osujećeni napad na katedralu u Kölnu i razbijanje ISIS-K matričnih ćelija koje čine ljudi srednjoazijske nacionalnosti u Njemačkoj, Švedskoj i Nizozemskoj. Danas je francuski predsjednik Emmanuel Macron također otkrio da je Isis-K pripremao napade na francusko tlo. I dok nas u Italiji “ova dinamika izbliza ne pogađa jer nemamo dijasporu iz tih zemalja”, u Njemačkoj je “srednjoazijska dinamika postala glavna prijetnja”, ističe Vidino, naglašavajući elemente koji olakšavaju zapošljavanje podanika Tadžikistana.
Riječ je o zemlji “među najproblematičnijima” u regiji sa socio-ekonomskog stajališta čemu se dodaju “prilično problematični” politički uvjeti s obzirom na prisutnost autoritarne vlasti. Treći čimbenik je, objašnjava Vidino, prisutnost već desetljećima radikalizirajućih mreža, odnosno organizacija i propovjednika koji su raspadom Sovjetskog Saveza u te zemlje doveli nasilno deislamizirane komunizmom – kao što se dogodilo i na Balkanu – tip “vanzemaljskog, umjereno uspješnog” islama.
Scenarij nakon napada na Moskvu
Analitičar, uzimajući u obzir ukrajinski sukob, na kraju govori o posljedicama koje bi masakr u Krasnogorsku mogao imati na europsku sigurnost. Nakon napada ove vrste “gotovo je neizbježno da se dio javnog mnijenja zabrine i ponovno otkrije opasnost od džihadizma te da vlade poduzmu potrebne mjere, ali ne vidim neke velike implikacije zbog Moskve”, smatra Vidino, prema kojima je “Jedini trend koji smatram zabrinjavajućim kao lekcija iz Moskve je uspon Isis-K-a kao podružnice grupe koja će najvjerojatnije provoditi svoje akcije izvan malog zemljopisnog područja na kojem obično djeluje.” Džihadizam je doživio “krizu, ali nikada nije nestao – zaključuje on – Međutim, pozornost protiv terorizma u cijeloj Europi nije se mnogo smanjila i nakon 7. listopada, zbog rizika koji proizlaze iz rata u Gazi – vratila se budi super oprezan po tom pitanju.”
