Kineski predsjednik Xi Jinping vraća se sutra u Europu nakon pet godina. Predsjednik Emmanuel Macron očekuje se u ponedjeljak u Parizu gdje će se održati trilateralni sastanak na kojem će sudjelovati i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. “Nije prvi put – objašnjava zamjenica glavnog glasnogovornika Komisije Arianna Podestà – da vidimo sastanak u ovom formatu: pamtit ćemo posjet predsjednika Macrona i predsjednika Kini u travnju prošle godine. To je sličan format”.
Problemi na stolu
Rat u Ukrajini. Sukob na Bliskom istoku. Ali i trgovina i investicije. One su među temama koje će biti na vrhu dnevnog reda prvog posjeta kineskog čelnika Xi Jinpinga Europi nakon pet godina, nakon ‘izolacije’ azijskog diva tijekom pandemije Covid-19.
Povratak, piše Foreign Policy, sa nova misija: ograničiti štetu u suočavanju s europskim stavom prema Kini značajno pogoršala, potaknuta produbljivanjem podjela oko trgovine i frustracijama zbog proširene gospodarske i vojne suradnje Pekinga s Rusijom. Pariz je prva stanica, 60 godina nakon početka odnosa između Narodne Republike i Francuske.
Ukrajinski čvor
U veljači je u Parizu boravio šef kineske diplomacije Wang Yi. Prošle godine Macron je završio posjet azijskom divu rekavši da računa na Xija “urazumiti Rusiju” o Ukrajini. Posjet kineskog čelnika Francuskoj, u pratnji supruge Peng Liyuan, dolazi nakon tjedana napetosti oko navodnih slučajeva špijunaže u Europi. Le Figaro piše o “delikatnoj diplomatskoj vježbi, s obzirom na drsku potporu Kine Putinovom ratu u Ukrajini i rizike koje kineski električni automobili” proizvedeni u azijskom divu uz državne subvencije “predstavljaju za europsku automobilsku industriju”.
Xi, koji će boraviti u Francuskoj u ponedjeljak i utorak, želi “upravljati štetom u odnosima koju je uzrokovala pozicija Kine u ruskom ratu u Ukrajini – primijetio je Yun Sun, direktor programa za Kinu u Stimson centru, citirao Foreign Policy – Kina želi zadržati bliskost s Europom”. I “Kinezi žele naglasiti da ‘smanjenje rizika’ nije ni pozitivno ni konstruktivno za bilateralne gospodarske odnose.”
Ali analitičar također sumnja u uspjeh strategije. Macron prima Xija nakon misije njemačkog kancelara Olafa Scholza u Kini sredinom travnja i nedavne misije američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena u Pekingu (s “razočaravajućim rezultatima”, navodi Le Figaro). Jučer navečer pojavila se vijest o privatnoj večeri u Parizu između Macrona i Scholza, dvojice čelnika koji su posljednjih godina imali razne sukobe, počevši od slanja kopnenih trupa u Ukrajinu. Hipoteza, potonja, koju je Macron ponovno pokrenuo u intervjuu za Economist. Moguće uvođenje carina EU-a na kineske električne automobile još je jedan razlog napetosti između Francuske i Njemačke.
Kina očekuje važne rezultate
Za službene medije azijskog diva misija u Europi prilika je za “ispisivanje novih poglavlja prijateljstva”. Kineski veleposlanik u Parizu Lu Shaye rekao je da je uvjeren da će “zahvaljujući strateškoj komunikaciji” između Macrona i Xija “ovaj put biti postignut važan konsenzus i rezultati”.
Elysée je potvrdio da će na stolu biti “međunarodne krize, počevši od rata u Ukrajini i situacije na Bliskom istoku, trgovinska pitanja, suradnja na znanstvenom, kulturnom i sportskom polju” te “naše zajedničke akcije suočavanja s globalnim izazovima”. , posebice klimatska izvanredna situacija, zaštita biološke raznolikosti i financijska situacija ranjivih zemalja”. Nakon Pariza, službene obveze nastavit će se u Macronu dragim Gornjim Pirenejima.
Kao Europljanima, rekao je Macron za Economist, u našem je interesu “osigurati da Kina ima pravo glasa u stabilnosti međunarodnog poretka”. I “moramo raditi s Kinom na izgradnji mira”moramo “učiniti sve što je moguće da uključimo Kinu u glavna globalna pitanja i razgovaramo o ekonomskim odnosima koji se temelje na reciprocitetu.”
Ali postoje i ljudska prava. Macron “mora pojasniti Xiju da zločini Pekinga protiv čovječnosti imaju posljedice na odnose Kine s Francuskom”, upitala je Maya Wang, kineska direktorica Human Rights Watcha, koja osuđuje kako je situacija s poštivanjem ljudskih prava postala mnogo gora otkako je Xi došao na vlast .
Nakon zaustavljanja u Francuskoj (očekuje se dolazak američkog predsjednika Joea Bidena u Pariz u lipnju), Xi će sletjeti u Mađarsku Viktora Orbana i Srbiju. Cijela će se misija pažljivo pratiti u Washingtonu. Vladimir Putin, koji je sklopio “neograničeni” savez sa Xijem, trebao bi stići u Kinu krajem svibnja.
