Washington — Vrhovni sud u ponedjeljak saslušava argumente u slučaju koji ispituje koliko daleko savezna vlada može ići u pritisku na društvene mreže da uklone sadržaj za koji vjeruje da širi dezinformacije prije nego što prijeđe ustavnu granicu.
Slučaj, poznat kao Murthy protiv Missourija, proizašao je iz napora tijekom prvih mjeseci Bidenove administracije da tjera platforme društvenih medija da uklone postove za koje su dužnosnici rekli da šire neistine o pandemiji i predsjedničkim izborima 2020. godine.
Sudac američkog okružnog suda rekao je da su dužnosnici Bijele kuće, kao i neke savezne agencije i njihovi zaposlenici, prekršili pravo na slobodu govora iz Prvog amandmana tako što su “prisiljavali” ili “značajno poticali” odluke o moderiranju sadržaja društvenih medija.
Pravna bitka jedna je od pet koje Vrhovni sud razmatra u ovom terminu, a koje stoje na raskrižju zaštite slobode govora i društvenih medija iz Prvog amandmana. Ali to je prvo od dvoje koje će suci čuti kada u ponedjeljak sjednu na optuženičku klupu, a koje uključuje navodno pucanje čeljusti ili neformalni pritisak vlade na posrednika da poduzme određene radnje koje će suzbiti govor.
Drugi slučaj postavlja pitanje je li financijski regulator iz New Yorka prekršio prava na slobodu govora Nacionalne streljačke udruge kada je izvršila pritisak na banke i osiguravajuća društva u državi da prekinu veze sa skupinom za prava na oružje nakon pucnjave 2018. u Parklandu na Floridi.
Odluke Vrhovnog suda u oba slučaja očekuju se do kraja lipnja.
Napori Bidenove administracije da zaustavi dezinformacije
Sud prvo saslušava argumente u slučaju koji proizlaze iz nastojanja Bidenove administracije da izvrši pritisak na platforme uključujući Twitter, sada poznat kao X, YouTube i Facebook, da uklone objave za koje vjeruje da šire neistine o pandemiji i posljednjim predsjedničkim izborima.
Donijelo ih je pet korisnika društvenih medija i dvije države, Louisiana i Missouri, a njihov je izazov tvrdio da je njihov govor bio ugušen kada su platforme uklonile ili smanjile njihove postove nakon žestokog napada od strane dužnosnika Bijele kuće, Centra za kontrolu bolesti, FBI-a i Ministarstva domovinske sigurnosti .
Osporavatelji su tvrdili da je u središtu njihovog slučaja “masivno, rasprostranjeno savezno ‘Poduzeće za cenzuru'”, putem kojeg su federalni dužnosnici komunicirali s platformama društvenih medija s ciljem vršenja pritiska na njih da cenzuriraju i suzbiju govor koji im nije naklonjen.
Okružni sudac SAD-a Terry Doughty utvrdio je da je sedam skupina dužnosnika Bidenove administracije prekršilo Prvi amandman jer su transformirali odluke o moderiranju sadržaja platformi u državnu akciju “prisiljavajući” ili “značajno potičući” njihove aktivnosti. On ograničio vrste komunikacije agencije i njihovi zaposlenici mogli imati s platformama, ali su uključivali nekoliko izuzeća.
Prizivni sud 5. okruga SAD-a tada je utvrdio da su određeni dužnosnici Bijele kuće i FBI prekršili pravo na slobodu govora kada su prisilili i značajno poticali platforme na suzbijanje sadržaja koji se odnosi na cjepiva protiv COVID-19 i izbore. To suzio opseg Doughtyjevog naloga, ali je rekao da savezni zaposlenici ne mogu “prisiliti ili značajno poticati” odluke platforme o moderiranju sadržaja.
Pravosuđe u listopadu pristali odlučiti je li Bidenova administracija nedopustivo radila na suzbijanju govora na Facebooku, YouTubeu i X. Visoki sud privremeno je pauzirao nalog nižeg suda kojim se ograničavaju kontakti službenika Bidenove administracije s tvrtkama društvenih medija.
U strugotine sa sudom, Bidenova administracija tvrdila je da korisnici društvenih medija i države nemaju pravni status čak ni pokrenuti slučaj, ali rekli su da dužnosnici moraju imati slobodu “informirati, uvjeravati i kritizirati”.
“Sud je nametnuo neviđena ograničenja na mogućnost predsjednikovih najbližih suradnika da govore o pitanjima od javnog značaja, na sposobnost FBI-a da se bavi prijetnjama nacionalnoj sigurnosti i na sposobnost CDC-a da prenosi informacije o javnom zdravlju”, glavna odvjetnica Elizabeth Prelogar , koji zastupa vladu pred Vrhovnim sudom, rekao je.
Tvrdila je da su visoki dužnosnici Bidenove administracije koristili propovjedaonicu za nasilnike kako bi natjerali društvene mreže da se pozabave lažnim informacijama na svojim platformama, što nikada nije predstavljalo kršenje slobode govora. Sve dok Vlada želi informirati i uvjeravati, a ne prisiljavati, napisao je Prelogar, njezin govor ne krši Prvi amandman.
“Utjecaj je i prirodan rezultat uspješnih nastojanja da se informira, uvjeri ili kritizira”, napisao je Prelogar. “To što su platforme često djelovale kao odgovor na vladine komunikacije stoga ni izdaleka ne pokazuje da su te komunikacije bile prisilne.”
Ali državni dužnosnici koji stoje iza izazova rekli su sudu da bi prihvaćanje argumenta Ministarstva pravosuđa učinilo Prvi amandman “pravom koje je najlakše prekršiti”.
Dužnosnici Bijele kuće, rekli su, često povezuju privatne zahtjeve za društvene mreže da uklone postove s javnim referencama sa negativnim posljedicama koje bi mogli pokrenuti, kao što su antimonopolske reforme ili izmjene zakona koji štiti platforme od građanske odgovornosti za sadržaj koji objavljuju treće strane.
“Ušutkavanjem govornika i cjelokupnih stajališta na platformama društvenih medija, tuženi sustavno oštećuju sposobnost tužitelja da sudjeluju u besplatnom online diskursu”, državni dužnosnici Louisiane i Missourija napisao.
Sudska borba NRA-a
U drugom slučaju, sud će razmotriti je li bivša nadzornica Odjela za financijske usluge države New York prekršila NRA-ova prava na slobodu govora kada je tjerala regulirana osiguravajuća društva i banke da prestanu poslovati s grupom.
Načelnica Maria Vullo, koja je napustila svoju dužnost 2019., od 2017. istraživala je dva osiguravatelja uključena u programe afiniteta koje je odobrila NRA, Chubb i Lockton, i utvrdila je da su prekršili državni zakon o osiguranju. Istragom je utvrđeno da je treći, Lloyd’s iz Londona, osigurao slične nezakonite osiguravajuće proizvode za NRA.
Zatim, nakon Snimanje u parku u veljači 2018. Vullo je izdao pisma sa uputama u kojima je regulirane subjekte pozvao “da nastave procjenjivati i upravljati svojim rizicima, uključujući rizike reputacije” koji mogu proizaći iz njihovog poslovanja s NRA-om ili sličnim skupinama za prava na oružje.
Kasnije te godine, Odjel za financijske usluge sklopio je odredbe o pristanku s tri osiguravajuća društva koja je istraživalo. Kao dio sporazuma, osiguravatelji su priznali da su osigurali neke nezakonite programe koje podržava NRA i pristali su prestati pružati police građanima New Yorka.
NRA je zatim tužila odjel, navodeći da je Vullo privatno prijetio osiguravateljima prisilnim radnjama ako nastave raditi s grupom i stvorio sustav “neformalne cenzure” koji je osmišljen kako bi potisnuo njezin govor, kršeći Prvi amandman.
Savezni okružni sud stao je na stranu NRA-a, utvrdivši da je grupa u dovoljnoj mjeri tvrdila da se Vullovi postupci “mogu protumačiti kao prikrivena prijetnja reguliranim industrijama da se razdvoje s NRA-om ili riskiraju DFS-ove mjere provedbe.”
Ali federalni prizivni sud se nije složio i utvrdio da se pisma s uputama i priopćenje za tisak ne mogu “razumno protumačiti kao protuustavno prijeteći ili prisilni”, jer su “napisani ravnodušnim, bezprijetećim tonom” i koriste riječi namijenjene uvjeriti, a ne zastrašiti.
NRA se žalila na odluku Vrhovnom sudu, koji je pristao razmotriti je li Vullo prekršila pravo grupe na slobodu govora kada je pozvala financijske subjekte da prekinu svoje veze s njom.
“Dopuštanje nepopularnom govoru da stvori temelj za negativne regulatorne radnje pod krinkom ‘reputacijskog rizika’, kao što je Vullo pokušao ovdje, uništilo bi temeljni stup Prvog amandmana”, skupina koju dijelom predstavljaju Američke građanske slobode Sindikat, rekao je sudu u a podnošenje.
NRA je tvrdila da je Vullo “otvoreno ciljala na NRA zbog njenog političkog govora i koristila svoje opsežne regulatorne ovlasti nad industrijom vrijednom bilijune dolara kako bi izvršila pritisak na institucije koje je nadgledala da stave organizaciju na crnu listu.”
“Uglavnom je uspjela”, napisala je organizacija. “Ali time je prekršila načelo Prvog amandmana prema kojem vladina regulatorna tijela ne mogu zlorabiti svoje ovlasti kako bi kaznila nepovoljne govornike.”
Vullo je, međutim, rekao sudu da su proizvodi osiguranja koje je NRA nudila svojim članovima bili nezakoniti, te primijetio da je sama NRA potpisala nalog o pristanku s odjelom nakon što je Vullo otišao s dužnosti nakon što je otkrila da grupa prodaje proizvođače osiguranja bez odgovarajuće licence od države.
“Prihvaćanje argumenata NRA-a stvorilo bi iznimno opasan presedan”, napisali su odvjetnici države na Vrhovnom sudu kratak. “Argumenti NRA-a potaknuli bi tužbe za naknadu štete kao što je ova i odvratili bi javne službenike od provođenja zakona — čak i protiv subjekata poput NRA-a koji su počinili ozbiljne prekršaje.”
NRA, tvrdili su, traži od Vrhovnog suda da joj da “favorizirani status jer zastupa kontroverzno stajalište”, a grupa nikada nije tvrdila da nije u mogućnosti ostvariti svoja prava na slobodu govora.
