Washington — Vrhovni sud u ponedjeljak će odvagnuti je li vlada prešla ustavnu granicu cenzure zakonitog govora kada je vršila pritisak na platforme društvenih medija da uklone sadržaj koji je smatrala obmanjujućim.
Slučaj predstavlja značajan test za zaštitu slobode govora u digitalnom dobu predviđenu Prvim amandmanom i proizlazi iz nastojanja Bidenove administracije da izvrši pritisak na platforme društvenih medija da uklone sadržaj za koji je rekla da širi neistine o pandemiji COVID-19 i predsjedničkim izborima 2020.
Vrhovni sud trebao bi razmotriti u kojem trenutku pokušaji savezne vlade da se zaštiti od dezinformacija na društvenim medijima prelaze u cenzuru govora koji je ustavom zaštićen.
“Ključno pitanje slobode govora je koliko daleko vlada može ići u verbalnom uvrtanju ruku posrednicima u privatnom govoru kako bi uklonila govor prije nego što to predstavlja kršenje Prvog amandmana ili državnu akciju”, rekao je Clay Calvert, profesor prava na Sveučilištu Florida koji je stručnjak za prvi amandman.
Uz to slučaj društvenih medija, poznato kao Murthy protiv Missourija, Vrhovni sud će u ponedjeljak također saslušati spor o tome je li financijski regulator iz New Yorka prekršio prava na slobodu govora Nacionalne streljačke udruge kada je izvršila pritisak na banke i osiguravajuća društva u državi da prekinu veze sa skupinom za prava na oružje.
Srž oba slučaja je tzv. jawboning, ili neformalni pritisak vlade na posrednika da poduzme određene radnje koje će potisnuti govor. U prvom sporu posrednici su platforme, a u drugom slučaju posrednici su osiguravajuća društva.
“U oba slučaja, vlada zapravo nema ovlasti regulirati govor ili odlučiti može li NRA pristupiti bankarskim institucijama ili ne”, rekao je Will Duffield, politički analitičar na libertarijanskom Cato institutu, dodajući da je “vlada naizgled dobivanje, prikupljanje, uzurpiranje novih ovlasti oslanjajući se na te posrednike kako bi činio stvari za koje sam nije ovlašten.”
Slučaj društvenih medija
Prva pravna bitka pred sudom proizašla je iz nastojanja Bidenove administracije da izvrši pritisak na platforme uključujući Twitter, sada poznat kao X, YouTube i Facebook, da uklone postove o COVID-19 i izborima 2020. za koje je vjerovala da šire dezinformacije.
Spor je pokrenulo pet korisnika društvenih medija i dvije države, Louisiana i Missouri, koji su tvrdili da je njihov govor bio ugušen kada su platforme uklonile ili degradirale njihove objave nakon žestokog napada od strane dužnosnika Bijele kuće, Centra za kontrolu bolesti, FBI-a i Odjela za Domovinske sigurnosti.
Osporavatelji su tvrdili da u središtu pravne bitke leži “masivno, rasprostranjeno savezno ‘Poduzeće za cenzuru'” putem kojeg su savezni dužnosnici komunicirali s platformama društvenih medija s ciljem vršenja pritiska na njih da cenzuriraju i suzbiju govor koji im nije naklonjen.
Sudac federalnog okruga u Louisiani utvrdio je da je sedam skupina dužnosnika Bidenove administracije prekršilo Prvi amandman jer su transformirali odluke o moderiranju sadržaja platformi u državnu akciju “prisiljavajući” ili “značajno potičući” njihove aktivnosti. Okružni sudac SAD-a Terry Doughty ograničio vrste komunikacije agencije i njihovi zaposlenici mogli imati s platformama, ali su uključivali nekoliko izuzeća.
Prizivni sud 5. okruga SAD-a tada je utvrdio da su određeni dužnosnici Bijele kuće i FBI prekršili pravo na slobodu govora kada su prisilili i značajno poticali platforme na suzbijanje sadržaja koji se odnosi na cjepiva protiv COVID-19 i izbore. To suzio opseg naloga okružnog suda, ali je rekao da savezni zaposlenici ne mogu “prisiliti ili značajno poticati” odluke platforme o moderiranju sadržaja.
Ministarstvo pravosuđa žalilo se Vrhovnom sudu i sucima pristali odlučiti je li Bidenova administracija nedopustivo radila na suzbijanju govora na Facebooku, YouTubeu i X. Visoki sud privremeno je pauzirao nalog nižeg suda kojim se ograničavaju kontakti službenika Bidenove administracije s tvrtkama društvenih medija.
U strugotine sa sudom, Bidenova administracija tvrdila je da korisnici društvenih medija i države nemaju pravni status čak ni pokrenuti slučaj, ali rekli su da dužnosnici moraju imati slobodu “informirati, uvjeravati i kritizirati”.
“Sud je nametnuo neviđena ograničenja na mogućnost predsjednikovih najbližih suradnika da govore o pitanjima od javnog značaja, na sposobnost FBI-a da se bavi prijetnjama nacionalnoj sigurnosti i na sposobnost CDC-a da prenosi informacije o javnom zdravlju”, glavna odvjetnica Elizabeth Prelogar , koji zastupa vladu pred Vrhovnim sudom, rekao je.
Tvrdila je da su visoki dužnosnici Bidenove administracije koristili propovjedaonicu za nasilništvo kako bi natjerali društvene mreže da se pozabave neistinama na svojim platformama, što nikada nije predstavljalo kršenje slobode govora. Sve dok Vlada želi informirati i uvjeravati, a ne prisiljavati, napisao je Prelogar, njezin govor nije u suprotnosti s Prvim amandmanom.
“Utjecaj je i prirodan rezultat uspješnih nastojanja da se informira, uvjeri ili kritizira”, napisao je Prelogar. “To što su platforme često djelovale kao odgovor na vladine komunikacije stoga ni izdaleka ne pokazuje da su te komunikacije bile prisilne.”
Ali državni dužnosnici koji stoje iza izazova rekli su sudu da bi prihvaćanje argumenta Ministarstva pravosuđa učinilo Prvi amandman “pravom koje je najlakše prekršiti”.
Dužnosnici Bijele kuće, rekli su, često povezuju privatne zahtjeve za društvene mreže da uklone postove s javnim referencama sa negativnim posljedicama koje bi mogli pokrenuti, kao što su antimonopolske reforme ili izmjene zakona koji štite platforme od građanske odgovornosti za sadržaj koji objavljuju treće strane.
“Ušutkavanjem govornika i cjelokupnih stajališta na platformama društvenih medija, tuženi sustavno oštećuju sposobnost tužitelja da sudjeluju u besplatnom online diskursu”, državni dužnosnici Louisiane i Missourija napisao.
Pravna borba jedna je od pet koje suci vode u svom trenutnom mandatu, a koje stoje na raskrižju prava na slobodu govora i društvenih medija. Ali u ovom slučaju, ključno pitanje za suce je je li Bidenova administracija bila uključena u dopušteno uvjeravanje ili nezakonitu prisilu kada je pozvala platforme društvenih medija da potisnu sadržaj.
“Morat će se definirati ta pravila o tome što je govor dopušten, a što nije, koliko daleko vlada može ići prije nego što prekrši prava pojedinaca koji objavljuju na govornim posrednicima iz Prvog amandmana”, rekao je Calvert.
Bidenova administracija rekla je da je od vitalne važnosti da savezni dužnosnici mogu komunicirati s tvrtkama društvenih medija o pitanjima od javnog značaja, a korištenje oštrog ili kritičnog jezika ne znači da se prelazi ustavna granica.
Ali David Greene, direktor za građanske slobode u Electronic Frontier Foundation, rekao je da američki dužnosnici neće izgubiti svoju sposobnost borbe protiv dezinformacija ili dezinformacija. Vlada, međutim, ima odgovornost osigurati da ljudi to ne doživljavaju kao prisiljavanje, rekao je.
“Postoje dva glavna pitanja, a to je ono što sudovi gledaju kako bi utvrdili hoće li i u kojem trenutku vlada prijeći granicu od izražavanja svog mišljenja o tome kako bi platforma društvenih medija trebala tretirati određenu objavu do protuustavnog prisiljavanja na cenzuru, negativno moderiranje tog posta”, rekao je. “Nema neslaganja oko toga da postoji točka u kojoj to postaje protuustavno, ali ono oko čega se stranke ne slažu jest koja je ta granica i koja je odgovarajuća analiza za postavljanje te granice, koje faktore treba uzeti u obzir?”
Svi slučajevi koji predstavljaju bliske pozive trebali bi ići protiv vlade, rekao je Greene, jer su dužnosnici u “najboljoj poziciji da ublaže svoje ponašanje kako bi bili sigurni da se ne tumači kao prisila”.
Pravna bitka NRA-a
U drugom slučaju, sud će razmotriti je li bivša nadzornica Odjela za financijske usluge države New York prekršila NRA-ova prava na slobodu govora kada je tjerala regulirana osiguravajuća društva i banke da prestanu poslovati s grupom.
Načelnica Maria Vullo, koja je napustila svoju dužnost 2019., od 2017. istraživala je dva osiguravatelja uključena u programe afiniteta koje je odobrila NRA, Chubb i Lockton, i utvrdila je da su prekršili državni zakon o osiguranju. Istragom je utvrđeno da je treći, Lloyd’s iz Londona, osigurao slične nezakonite osiguravajuće proizvode za NRA.
U travnju 2018., nakon pucnjave u Parklandu, Vullo je izdao pisma sa uputama u kojima je regulirane subjekte pozvao “da nastave procjenjivati i upravljati svojim rizicima, uključujući rizike po ugled” koji mogu proizaći iz njihovog poslovanja s NRA-om ili sličnim skupinama za prava na oružje.
Kasnije te godine, Odjel za financijske usluge sklopio je odredbe o suglasnosti s trima osiguravajućim društvima koja su surađivala s NRA-om. Kao dio sporazuma, osiguravatelji su priznali da su osigurali neke nezakonite programe koje podržava NRA i pristali su prestati pružati police građanima New Yorka.
NRA je zatim tužila odjel, navodeći da je Vullo privatno prijetio osiguravateljima prisilnim radnjama ako nastave raditi s grupom i stvorio sustav “neformalne cenzure” koji je osmišljen kako bi potisnuo njezin govor, kršeći Prvi amandman.
Savezni okružni sud stao je na stranu NRA-a, utvrdivši da je grupa u dovoljnoj mjeri tvrdila da se Vullovi postupci “mogu protumačiti kao prikrivena prijetnja reguliranim industrijama da se razdvoje s NRA-om ili riskiraju DFS-ove mjere provedbe.”
Ali federalni prizivni sud se nije složio i utvrdio da se pisma s uputama i priopćenje za tisak ne mogu “razumno protumačiti kao protuustavno prijeteći ili prisilni”, jer su “napisani ravnodušnim, bezprijetećim tonom” i koriste riječi namijenjene uvjeriti, a ne zastrašiti.
NRA se žalila na odluku Vrhovnom sudu, koji je pristao razmotriti je li Vullo prekršila pravo grupe na slobodu govora kada je pozvala financijske subjekte da prekinu svoje veze s njom.
“Dopuštanje nepopularnom govoru da stvori temelj za negativne regulatorne radnje pod krinkom ‘reputacijskog rizika’, kao što je Vullo pokušao ovdje, uništilo bi temeljni stup Prvog amandmana”, skupina koju dijelom predstavljaju Američke građanske slobode Sindikat, rekao je sudu u a podnošenje.
NRA je tvrdila da je Vullo “otvoreno ciljala na NRA zbog njenog političkog govora i koristila svoje opsežne regulatorne ovlasti nad industrijom vrijednom bilijune dolara kako bi izvršila pritisak na institucije koje je nadgledala da stave organizaciju na crnu listu.”
“Uglavnom je uspjela”, napisala je organizacija. “Ali time je prekršila načelo Prvog amandmana prema kojem vladina regulatorna tijela ne mogu zlorabiti svoje ovlasti kako bi kaznila nepovoljne govornike.”
Vullo je, međutim, rekao sudu da su proizvodi osiguranja koje je NRA nudila svojim članovima bili nezakoniti, te primijetio da je sama NRA potpisala nalog o pristanku s odjelom nakon što je Vullo otišao s dužnosti nakon što je otkrila da grupa prodaje proizvođače osiguranja bez odgovarajuće licence od države.
“Prihvaćanje argumenata NRA-a stvorilo bi iznimno opasan presedan”, napisali su odvjetnici države na Vrhovnom sudu kratak. “Argumenti NRA-a potaknuli bi tužbe za naknadu štete kao što je ova i odvratili bi javne službenike od provođenja zakona — čak i protiv subjekata poput NRA-a koji su počinili ozbiljne prekršaje.”
NRA, tvrdili su, traži od Vrhovnog suda da joj da “favorizirani status jer zastupa kontroverzno stajalište”, a grupa nikada nije tvrdila da nije u mogućnosti ostvariti svoja prava na slobodu govora.
Odluka Vrhovnog suda u oba slučaja očekuje se do kraja lipnja.
