Vladimir Putin službeno započinje svoj peti mandat predsjednika Rusije. Obećanje dato u Kremlju | VIDEO

AŽURIRAJ: Ciljajući na Zapad, Vladimir Putin kaže da Moskva ne odbija dijalog sa zapadnim zemljama.

Kaže da je Rusija spremna postati “pošten” partner svakome tko je voljan.

“Ne odbijamo ni dijalog sa zapadnim zemljama. Vidjet ćemo hoće li one nastaviti zaustavljati razvoj naše zemlje i nastaviti vršiti pritisak na našu zemlju ili tražiti načine za suradnju s nama”, rekao je tijekom svog inauguracijskog govora u Moskvi, prema .

AŽURIRAJ: Vladimir Putin u utorak je naglasio stalnu predanost Rusije oblikovanju multipolarnog svjetskog poretka. Izjava je bila dio njegova govora tijekom njegove pete inauguracije za predsjednika Ruske Federacije.

Pročitajte također

“Zajedno s euroazijskim integracijskim partnerima i drugim suverenim razvojnim centrima, nastavit ćemo raditi na formiranju multipolarnog svjetskog poretka. Ravnopravnog i nedjeljivog sigurnosnog sustava”, rekao je Putin u Kremljskoj palači, prenosi novinska agencija.

AŽURIRAJ: Putin je službeno postao predsjednik na još šest godina, objavio je predsjednik Ustavnog suda Valeri Zorkin.

Zorkin je Putinu uručio simbole predsjedničke vlasti, među kojima je i predsjednička medalja – zlatni križ svetog Jurja s likom grba Ruske Federacije i motom “Služba, čast i slava” na zlatnom lančiću.

Intonirana je himna Ruske Federacije, gosti su pljeskali, a Putin je započeo govor.

AŽURIRAJ: Vladimir Putin polaže prisegu držeći ruku na Ustavu.

Izvorna vijest

Predsjednička investitura svečani je postupak kojim šef države službeno preuzima svoje prerogative i polaže prisegu na Ustav. Putin je ovu zakletvu položio četiri puta.

I ako je 2000. za kandidata Putina, tada starog 47 godina, glasovalo 52,94% Rusa, 2004. već 71,31%, 2012. – 63,6%, 2018. – 76,7%, a na izborima u ožujku ove godine Putin, koji sada ima 71 godinu, dobio je 87,28% glasova, što je rekord.

Posebna ceremonija investiture predsjednika Rusije ustanovljena je 1996. godine, kada je prvi predsjednik Ruske Federacije Boris Jeljcin po drugi put preuzeo najvišu dužnost u državi. Ritual je od tada doživio manje promjene, ali njegove glavne točke ostaju.

Tiskovni tajnik šefa države Dmitri Peskov rekao je da će ceremonija inauguracije novog predsjedničkog mandata u utorak slijediti utvrđeni protokol, ali s “određenim nijansama”. Međutim, Kremlj nije precizirao o čemu se radi, javlja agencija TASS, a prenosi News.ro.

Što se događa na ceremoniji

Tradicionalni scenarij uključuje predsjednika koji hoda od svog ureda u prvoj zgradi Kremlja do Velike kremaljske palače (BKD) na ceremoniju. Tamo će prošetati kroz nekoliko dvorana – Svetog Jurja i Aleksandra do Svetog Andrije, gdje će položiti investiturnu prisegu. Potom šef države odlazi kroz Crveni trijem BKD-a prema Sobornaia trgu, gdje će Predsjednička pukovnija svečano prodefilirati ispred vrhovnog zapovjednika na dužnosti.

Kad Putin stigne u BKD, sve bi već trebalo biti spremno: gosti će zauzeti svoja mjesta, a stjegonoša Počasne garde donijet će državnu zastavu Rusije i zastavu predsjednika Ruske Federacije (slika dvoglavi orao na trobojnoj pozadini), a zatim amblem predsjednika Ruske Federacije i Ustav koji će Putin držati prilikom polaganja prisege.

U utorak će Kremaljska palača biti zatvorena za turiste, a pristup će biti moguć samo uz pozivnicu.

Na inauguracijskoj svečanosti u Kremlju očekuje se nekoliko tisuća uzvanika: predstavnika izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, ruske vlade, Vijeća Federacije, Državne dume, predsjedničke administracije i gubernatora. Kremlj također poziva predstavnike glavnih vjeroispovijesti, nositelje Ordena svetog apostola Andrije, Heroje Rusije, nositelje Ordena “Za zasluge za domovinu”, šefove diplomatskih misija, predstavnike javnih organizacija, poslovnih krugova, generali, ličnosti iz područja znanosti, kulture, sporta, novinari. U pozivnicama za imenovanje navodi se “oblik odijevanja – formalno poslovni stil (muškarci – tamno odijelo, žene – haljina/odijelo normalne dužine) ili svečana vojna odora”.

Ceremonija inauguracije 2018. trajala je otprilike 48 minuta, uključujući i smotru predsjedničke pukovnije.

Tko je Putin i koja mu se “dostignuća” pripisuju

Rođen 7. listopada 1952. u Lenjingradu, Putin je diplomirao na Pravnom fakultetu Lenjingradskog državnog sveučilišta (sada Državno sveučilište u Sankt Peterburgu) i Instituta Andropov KGB-a SSSR-a (sada Akademija za strane obavještajne službe). Radio je u agencijama državne sigurnosti, radio je u gradskoj vijećnici Sankt Peterburga, a 1996. godine preselio se u Moskvu kao zamjenik šefa kabineta predsjednika Ruske Federacije. Kasnije je bio na rukovodećim pozicijama u administraciji predsjednika Ruske Federacije, vodio je Federalnu službu sigurnosti i bio tajnik Vijeća sigurnosti. Dva puta (u drugoj polovici 1999. i u razdoblju 2008.-2012.) bio je premijer Rusije.

TASS – službena ruska državna novinska agencija – nabraja “dostignuća” Putinovih mandata, spominjući rat u Ukrajini i podsjećajući da je, kada je prvi put došao na čelo zemlje 2000., obećao da će Jeljcinova naredba o “zaštiti Rusije” biti njegova glavna aktivnost. “On to radi gotovo četvrt stoljeća. Pritom stalno ponavlja kako mu je glavna briga poboljšanje životnih uvjeta i povećanje prihoda Rusa. Tijekom godina došlo je do sređivanja situacije u Čečeniji, borba protiv terorizma, smanjenje vojnog novačenja, Olimpijske igre u Sočiju, Svjetsko prvenstvo u nogometu, uvođenje jedinstvenog državnog ispita, nacionalni projekti i uspostavljanje porodiljne naknade operacija u Siriji, stvaranje BRICS-a i EAEU-a, Krim, Donbas, Novorosija i posebna vojna operacija (invazija na Ukrajinu u veljači 2022. – ne)” – kaže TASS.

“Putinov raspored gotovo da i ne spominje vikende, njegov radni dan proteže se daleko izvan okvira propisanih Zakonom o radu. Jer predsjednik je, prema riječima samog šefa države, osoba koja je odgovorna za sve što se događa u zemlji” , ističe TASS u primjeru kulta ličnosti.

Investirajte prije 9. svibnja. Dnevni red učitan na početku mandata

Investiturom od utorka ponovno se potvrđuju Putinove ovlasti kao “jamca Ustava, ljudskih i građanskih prava i sloboda”, prema kojima će on “poduzimati mjere za zaštitu suvereniteta Ruske Federacije, njezine neovisnosti i državnog integriteta, kako bi osigurao usklađeno djelovanje i interakciju državnih tijela“.

Prema Ustavu, šef države utvrđuje glavne pravce unutarnje i vanjske politike, odlučuje o pitanjima koja se odnose na rusko državljanstvo, nagrade i pomilovanja. On je i vrhovni vrhovni zapovjednik oružanih snaga.

Temeljni zakon daje predsjedniku široka prava da vodi vanjsku politiku zemlje. Šef države je taj koji određuje poziciju Rusije na međunarodnoj sceni. Predsjednik predstavlja državu u međunarodnim odnosima, vodi pregovore, potpisuje isprave o ratifikaciji.

Putinov vanjskopolitički kalendar na samom početku novog predsjedničkog mandata već uključuje nekoliko točaka. Tako je za 8. svibnja zakazan summit Euroazijske ekonomske unije, a na Dan pobjede – 9. svibnja – u Moskvi se očekuju čelnici nekoliko zemalja, navodi TASS, s kojima će predsjednik razgovarati. Putin se također priprema za državni posjet Kini i kontakte s turskim kolegom, piše TASS, ne precizirajući što ti kontakti znače. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan već dugo čeka Putina u goste, koji ga je ove godine i sam posjetio u Kremlju.

Očekuje se ostavka vlade

Putinov novi predsjednički mandat, peti, trajat će šest godina, a prema amandmanu na Ustav iz ožujka 2020., Putin se može ponovno kandidirati 2030. godine.

Prema zakonu, na dan inauguracije vlada svoje ovlasti predaje novoizabranom predsjedniku Ruske Federacije, pa se očekuje da će vlada u utorak podnijeti ostavku.

Tijekom više od dva desetljeća na vlasti, Vladimir Putin je uspostavio autoritarni režim u kojem su oporba, članovi nevladinih organizacija i drugi branitelji ljudskih prava podvrgnuti intenzivnoj cenzuri i represiji, te su rutinski zatvarani prema zakonu koji je povećao raznolikost načina na koje mogu se optuživati ​​”nepoćudni”.

Predvođena predsjedničkom strankom Jedinstvena Rusija, vlada održava višestranačku fasadu kroz toleriranu opoziciju. Politička represija nad stvarnim protivnicima, koji su ili zatvoreni ili prisiljeni u egzil, omogućuje mu da ovlasti samo njemu povezane stranke, čiji “marionetski” kandidati vode samo fasadnu opoziciju ili čak služe kao paravan preko komunista ili ultranacionalista diskursa, koji omogućuje Vladimiru Putinu da se predstavi kao umjereni predsjednik, bez vjerodostojne i razumne alternative.

Također u ovoj logici, na temelju svoje parlamentarne većine i Ustava koji je prepisan u njegovu korist, Vladimir Putin je najavio da će se kandidirati za reizbor 2024. kao “nezavisni”.

Članak preporučuje sport.ro

Rating
( No ratings yet )
Loading...
VRT