The Europsko vijeće sastaje se danas i u petak u Bruxellesu s prilično prenatrpanim dnevnim redom, malo “anomalno”. A time dominira vanjska politika, s ratovima na pragu Europe koji zasjenjuju, kao što se događa sve češće od Covida nadalje, ekonomsko-financijska pitanja tipična za Eurosummit koji će se također održati sutra s Christine Lagarde za ECB i Paschala Donohoe za Euroskupinu. Vijeće koje će započeti ručkom s glavnim tajnikom UN-a Antoniom Guterresom, od kojeg se očekuju vijesti o tijeku istrage o optužbama protiv UNRWA-e od strane Izraela, vijesti koje bi mogle “pozitivno” utjecati na raspravu o Bliskom istoku.
Na rubu radova, mogli bi započeti razgovori između čelnika o ‘glavnim poslovima’ EU-a za sljedeće zakonodavno tijelo, iako europski diplomatski izvor smiruje entuzijazam: “Svi su tamo i čekaju da budu prebrojani”, objašnjava, kako na razini zemalja tako i na razini skupina. Ukratko, prije europskih izbora vrlo je teško ući u srž igara.
Teško je prognozirati koliko će summit trajati, jer političkih pitanja “nije mnogo”, ali “ima ih” i za neke su zemlje “važna”, upozorava europski diplomatski izvor. Mogući ishod summita je Ukrajina danas poslijepodne, Bliski istok za večeru, petak ujutro proslava 30. obljetnice Europskog gospodarskog prostora, Eurosummit i onda, u petak poslijepodne, rasprava o proširenju, migracijama, poljoprivredi.
Pitanja Vijeća EU, Ukrajina dominira dnevnim redom
Na stolu šefova država i vlada prije svega će se naći rat u Ukrajini, gotovo fiksna tema od veljače 2022. do danas, uz videokonferencijsku vezu s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, nakon uobičajenog govora predsjednika Europskog parlamenta Roberta Metsola. Čelnici namjeravaju poslati poruku “hitnosti, intenziteta i odlučnosti” u vezi s vojnom potporom Kijevu, objašnjava visoki dužnosnik EU-a, čak i ako se formulacija u zaključcima promijenila: sada jasno stoji da “Rusija ne smije prevladati”, formula koja se nikada prije nije pojavila i koja odražava razvoj situacije i izglede na vojnoj razini, koji su manje povoljni za Kijev nego prije godinu dana. Države članice postigle su dogovor o reformi European Peace Facility, vozilo, izvan proračuna EU-a, koje se do sada koristilo za financiranje vojne pomoći Kijevu, stvarajući unutar njega Fond posvećen Ukrajini i izdvajajući 5 milijardi eura za vojnu pomoć ove godine. Predsjednik Charles Michel napisao je u govoru objavljenom u nekoliko europskih novina da bi trebalo razmotriti izdavanje zajedničkih obveznica kako bi se bolje strukturirala obrambena Europa.
Komisija je predstavila prijedlog za korištenje izvanredne dobiti proizašle iz zamrzavanja imovine Ruske središnje banke, koju izdvajaju klirinška društva, a koja iznosi oko 3 milijarde eura godišnje. Za visokog dužnosnika, vrlo je mala vjerojatnost da će se rješenje o ovoj točki naći sutra: o tako delikatnom pitanju nezamislivo je da čelnici “odluče u manje od 24 sata”, također i zato što se ranije govorilo o korištenju ti prihodi za obnovu Ukrajine, sada, s obzirom na situaciju, namjera je da se ta sredstva, najvećim dijelom, iskoriste za slanje oružja Kijevu, preko EPF-a.
Komisija je prilično sigurna u pravnu čvrstoću prijedloga: zapravo su sankcionirani subjekti klirinške tvrtke koje su ostvarile i ostvaruju tu dobit, a ne Ruska središnja banka. Ovu procjenu podupire i činjenica da belgijska država oporezuje tu ekstra dobit od 2023. (to nije kapital niti kuponi, već prihodi ostvareni upotrebom kupona koji su se akumulirali u bilancama poduzeća tijekom vremena, zbog smrzavanja), s prilično značajnom stopom. Ali mogu li se ta sredstva doista koristiti za slanje oružja u Ukrajinu, “ostaje za vidjeti”, kaže europski diplomatski izvor, i zato što neke neutralne zemlje, poput Malte, imaju ustavne rezerve, a Mađarska je odlučno protiv toga. Na Saboru u ožujku “započet ćemo raspravu o ovom pitanju”, sažima izvor iz EU-a, precizirajući da će to biti “teška rasprava”.
“Naš glavni zadatak – piše Michel u pozivnom pismu šefovima država i vlada – je brzo pružanje vojne pomoći Ukrajini i, na temelju nedavnih inicijativa poput one Češke (koja kupuje 800 tisuća topničke metke iz trećih zemalja za slanje u Ukrajinu, ur.), nabavu i ubrzanu isporuku streljiva u Ukrajinu. Ovo Europsko vijeće bit će prilika za jačanje i ubrzanje tih napora.” Također ćemo govoriti o sankcijama i novim mjerama kojima se pokušava ograničiti zaobilaženje mjera, a koje Rusija često uspijeva izbjeći zahvaljujući odnosima koje, kao velesila kakva je bila u vrijeme SSSR-a, održava s mnogim zemljama u svijetu. Moglo bi doći do prijelaza o mogućim carinama na poljoprivredne proizvode koji se uvoze u EU iz Rusije: to bi bilo značajno uključivanje, jer bi pitanje prešlo na Komisiju, koja ima isključivu nadležnost nad trgovinom, bez jednoglasja.
Povezano s ratom u Ukrajini je pitanje sigurnosti i obrane, također na dnevnom redu. Područje u kojem je, prema Michelu, potrebna “promjena paradigme”, s obzirom na to da je EU desetljećima, sigurna u NATO-američkom kišobranu, premalo ulagala u vlastitu obranu. Sada se EU, rođena kao mirovni projekt, mora suočiti s povratkom ruskog imperijalizma s jedne strane i, s druge strane, američkim izolacionizmom. Za Michela je vrijeme da se poduzmu “konkretne i radikalne mjere” kako bi se “ekonomija EU dovela u ratnu poziciju”. Poruka je, objašnjava visoki dužnosnik EU-a, da “želimo učiniti više zajedno”, ali “mi smo također realni i znamo da to nisu stvari koje se mogu učiniti preko noći”. Pitanje je i kako financirati tu željenu “promjenu paradigme”: uloga Europske investicijske banke, kojom trenutno predsjeda Španjolka Nadia Calvino, također spada u raspravu o tome kako financirati jačanje obrambenog sustava EU. Međutim, oko toga je također bilo “puno opreza”, primjećuje diplomatski izvor, jer mnogi žele zadržati ocjenu AAA institucije.
“Izgradnja strateškog sigurnosnog načina razmišljanja – nastavlja Michel – zahtijeva snažno vodstvo i akutno razumijevanje hitnosti prijetnji s kojima se suočavamo.” Riječ je o sredstvima: ona su za sada “škrta”, odnosno 1,5 milijardi eura. Neki misle na europske obrambene obveznice ili projektne obveznice, koje izdaju zemlje koje sudjeluju u pojedinim projektima. Međutim, po pitanju zajedničkog duga došlo je do “povika” Frugala, predvođenih Njemačkom. Komisiju bi stoga trebalo zamoliti da predstavi niz „opcija” u tom pogledu; nada nekih zemalja je da će izdavanje obveznica također figurirati u ovom nizu opcija, čak i ako bi to bilo kao “mahanje crvenom zastavom” pred Nordijcima. Tekst zaključaka otvorit će, međutim, problem resursa koji će biti “lakmus test” za ocjenu ozbiljnosti s kojom EU pristupa pitanju zajedničke obrane.
Još jedna točka bit će ratove na Bliskom istoku, posebice onaj koji je proveo Izrael u Pojasu Gaze. To je pitanje koje izaziva podjele, oko kojeg se “Vijeće ne slaže uvijek”, podsjeća visoki dužnosnik, čak i ako je tekst nacrta zaključaka podržan “ogromnom većinom”. U Europskom vijeću, međutim, to nije dovoljno: potrebna je jednoglasnost. Stoga se vrh EU ne definira kao “optimist”, da izbjegne “loša iznenađenja”. Rasprava se, umjesto na humanitarne pauze/prekide vatre (nacrt poziva na “trenutačnu humanitarnu pauzu, koja vodi do održivog primirja”), više fokusira na “nijanse”, posebno na odlomke koji se odnose na moguću ofenzivu na Rafah (europski Vijeće “poziva izraelsku vladu da se suzdrži od kopnene operacije u Rafahu”), gdje se sklonilo “preko milijun” palestinskih civila, i na UNRWA-u.
U nacrtu se podsjeća da su usluge agencije u regiji “nezamjenjive” i “pozdravlja” pokretanje istrage nakon optužbi koje je Izrael iznio protiv desetak zaposlenika agencije, koji su navodno, prema Tel Avivu, sudjelovali u pogromima u 7. listopada 2023. Drugo pitanje je slijed prekida vatre-puštanja talaca-humanitarne pomoći: neke zemlje bi željele uvjetovati jedan element drugima, što bi moglo zakomplicirati zaključke. Visoki dužnosnik ostaje beskompromisan u pogledu ishoda razgovora između čelnika o ratovima na Bliskom istoku. “Vidjet ćemo”, odgovara i objašnjava da su sve opcije otvorene: jednoglasni zaključci Europskog vijeća, razvodnjeniji tekst, zaključci predsjednika Europskog vijeća, bez zaključaka.
Također na stolu proširenje EU, s izvješćem Komisije o Bosni i Hercegovini, zemlji kandidatkinji iz prosinca 2022., s kojom Berlaymont Palace predlaže početak pristupnih pregovora. Nije sigurno da će biti dato zeleno svjetlo jer su “neke delegacije oprezne”, objašnjava izvor. Pregovarački okvir za pristupanje Ukrajine ne bi trebao biti odobren u ovom Vijeću: “U zaključcima iz prosinca ožujak je napisan za Bosnu i Hercegovinu, ne za druge: pregovarački okvir” s Kijevom “nije imao datume”. Što se tiče činjenice da će Mađarska, notorno protiv ulaska Ukrajine u EU, početkom srpnja preuzeti predsjedanje Vijećem EU, izvor je optimističan i napominje da će Budimpešta imati više poteškoća u “opstrukcionizmu”, jer predsjedanje uključuje “dužnosti”. Međutim, dodaje, načelo je da “reforme i proširenje moraju ići ruku pod ruku”.
Zatim je na dnevnom redu sada već uobičajeno izvješće Komisije na temu migracije. Među vanjskopolitičkim temama, u zaključcima se pojavila ‘potvrda’ strateškog sporazuma potpisanog s Egiptom, što Europsko vijeće ‘pozdravlja’. Na dnevnom redu je i rasprava opoljoprivreda: nakon traktorskih nereda koji su zahvatili gradove diljem pola Europe, počevši od Bruxellesa, Komisija je žurno pobjegla u zaklon, odustajući od nekih ključnih mjera. Sada čelnici, s europskim izborima pred vratima, obećavaju olakšati birokratski teret malim poljoprivrednim poduzećima, kao i pomoći sektoru da ima veći utjecaj na druge igrače u opskrbnom lancu. Osobito se povoljno gleda na izuzeća od sankcija za poljoprivredne tvrtke s manje od deset hektara površine: za Italiju one predstavljaju oko 65% korisnika sredstava CAP-a.
Eurosummit u petak
Sutra ujutro održat će se Eurosummit koji će se fokusirati na uniju tržišta kapitala i nakon kojeg će vjerojatno uslijediti rasprave o temama koje nisu iscrpljene uoči. Rasprave o čelnim pozicijama nastavit će se večerama u različitim formatima koje će Charles Michel organizirati u raznim europskim prijestolnicama, uključujući Rim, na neformalnom Europskom vijeću sredinom travnja u Bruxellesu te potom, nakon europskih izbora, na neformalnoj večeri 17. lipnja u Bruxellesu iu Europskom vijeću krajem mjeseca, nakon G7 u Pugliji. Ako se tada ne postigne dogovor, možda će biti potrebno sazvati nove sastanke na vrhu u srpnju. Sve će ovisiti o brojkama koje će proizaći iz anketa, što će omogućiti liderima i političkim snagama da se međusobno prebrojavaju i odmjeravaju.
