Svijet je obilježio još jedan uzastopni mjesec rekordnih vrućina. Novi podaci Copernicusa, službe Europske unije za praćenje klimatskih promjena, pokazuju da je prošli mjesec bila najtoplija veljača zabilježena na globalnoj razini, s “iznimno visokim” temperaturama i zraka i mora.
Rekordna vrućina dolazi dok se SAD nastavlja boriti s vremenskim ekstremima. Posljednjih tjedana zajednice diljem zemlje vidjele su proljetne i ljetne temperatureekstremne kiše i poplave, masivne snježne padalinei požarni vremenski uvjeti koji su doveli do Texasa najveći šumski požar ikada koji je ubrzo postao jedan od najvećih u povijesti SAD-a. Te vrste ekstrema nusproizvod su porasta globalnih temperatura uzrokovanog klimatskim promjenama, a očekuje se da će postati sve češći i intenzivniji kako se zagrijavanje nastavlja.
Prema Copernicusu, prosječna globalna površinska temperatura zraka u veljači bila je 13,54 stupnja Celzijusa (otprilike 56,4 stupnja Fahrenheita). To je 1,77 stupnjeva Celzijusa iznad predindustrijskog prosjeka za veljaču, što je dovelo do toga da postane deveti uzastopni mjesec u kojem je svaki mjesec bio najtopliji zabilježen na globalnoj razini. To dolazi poslije 2023. je oborila rekord za najtoplija godina.
Najviše temperature u veljači, koje se smatraju “izuzetno visokim”, zabilježene su unutar prva dva tjedna u mjesecu, otkrio je Copernicus. Znanstvenici iz grupe rekli su da je dnevna globalna prosječna temperatura tijekom tog vremena dosegla 2 stupnja Celzijusa iznad predindustrijskog prosjeka četiri uzastopna dana, od 8. do 11. veljače.
Svjetski oceani — koji apsorbiraju 90% Zemljine topline — također su vidjeli rekordno visoke temperature. Copernicus je otkrio da je prosječna globalna temperatura površine mora za veljaču bila 21,06 stupnjeva Celzijusa (69,9 stupnjeva Fahrenheita), što je agencija rekla da je “najviša temperatura za bilo koji mjesec u skupu podataka”.
Tako visoke temperature oceana samo doprinose ciklusu globalnog zatopljenja. Zagrijavanje oceana dovodi do otapanje morskog leda, koji je vitalan u odbijanju sunčevih zraka kako bi se održale niže temperature. Bez leda, razine mora i dalje rastu, a temperature i dalje rastu, dva čimbenika koji potiču ekstremne vremenske prilike.
Topliji oceani također dovode do divljanja izbjeljivanje koraljadodatno ugrožavajući morske ekosustave i gospodarstva.
Znanstvenici za klimu već dugo upozoravaju na nekoliko klimatskih pragova koji izlažu svijet dodatnom riziku od vremenskih ekstrema koji prijete ljudima diljem svijeta, prvenstveno onima koji žive uz obale i na otocima. Ti pragovi uključuju postizanje nekoliko godina globalnih temperatura za 1,5 stupnjeva Celzijusa iznad predindustrijskih razina ili još strašnijeg zagrijavanja od 2 stupnja. Siječanj je obilježio prvi put zabilježeno da su globalne prosječne temperature dosegle prag zagrijavanja od 1,5 stupnjeva u razdoblju od 12 mjeseci.
Premašivanje tih prekretnica u veljači ne znači da je svijet u cjelini premašio prag, ali ukazuje da se ljudske aktivnosti nastavljaju na tom putu.
Carlo Buontempo, direktor Službe za klimatske promjene Copernicus, rekao je da iako su podaci “izvanredni”, oni “zapravo nisu iznenađujući jer kontinuirano zagrijavanje klimatskog sustava neizbježno dovodi do novih temperaturnih ekstrema”.
“Klima reagira na stvarne koncentracije staklenički plinovi u atmosferi”, rekao je. “Ako ih ne uspijemo stabilizirati, neizbježno ćemo se suočiti s novim globalnim temperaturnim rekordima i njihovim posljedicama.”
Nedavni zapisi dolaze usred tijeka El Niño događaj koja je započela prošlog ljeta. Sustav se javlja svake dvije do sedam godina kada Tihi ocean doživi “toplije od prosjeka” površinske temperature. Najnoviji El Niño dosegao je vrhunac u prosincu, a Svjetska meteorološka organizacija rekla je da je na tom vrhuncu bio “jedan od pet najjačih zabilježenih.”
“Sada postupno slabi, ali očito će nastaviti utjecati na globalnu klimu u nadolazećim mjesecima”, rekla je glasnogovornica WMO-a Clare Nullis na nedavnom brifingu. “Dakle, čak i nakon što potpuno nestane, i dalje ćemo osjećati utjecaje ovog događaja.”
Posebno je ovaj El Niño barem djelomično potaknut ljudskom aktivnošću, rekla je, dok ljudi nastavljaju sagorijevati fosilna goriva, oslobađajući stakleničke plinove koji u biti prekrivaju atmosferu, zadržavajući toplinu od sunca.
“El Niño je prirodni događaj, ali sve sada, svi El Niño događaji, svi La Niña događaji, odvijaju se u kontekstu klime koja je radikalno promijenjena ljudskim aktivnostima”, rekao je Nullis. “Sljedećih mjeseci očekujemo temperature iznad normale.”
