Utrka Ursule von der Leyen da po drugi put osvoji vodstvo Europske komisije krenula je s Romexpa u Bukureštu, sajma na sjevernoj periferiji rumunjske prijestolnice na kojem se održava kongres EPP-a. U ovom krugu natječe se kao ‘Spitzenkandidatin’, vodeći kandidat, a ne kao zec izvučen iz šešira lidera iznenađenja kao 2019., kada su je nominirali Emmanuel Macron i Angela Merkel nakon što su je stručno ‘ubili’ jednu po jednu, kao mali Indijanci Agathe Christie, razni Spitzenkandidaten koje su naznačile stranke u Europskom parlamentu, koje su se na taj način nadale ‘kanalizirati’ izbore vođa. Pokušaj koji je propao, također zbog neodlučnosti i rivalstva stranaka u EU. Da bi političarku iz Donje Saske, rođenu u Bruxellesu, ‘vodećom kandidatkinjom’ EPP-a, doduše netipičnim s obzirom na to da se ne natječe za mjesto u Domu, okrunio stranački kongres, na čelu s Bavarcem Manfredom Weberom, koji 2019. godine Popolari su imali kandidata za vođenje Komisije.
Tajani: “Važan dijalog s konzervativcima, socijalisti ne odlučuju”
“Dijalog s konzervativcima je važan. Socijalisti ne mogu misliti da su ti koji odlučuju što treba učiniti u Europi, a ne da budu prva stranka”. Rekao je to ministar vanjskih poslova i nacionalni tajnik Forza Italia Antonio Tajani na marginama kongresa. “Nadam se – nastavlja Tajani – da možemo raditi s ECR-om, da možemo raditi s liberalima. Svakako ne možemo misliti da postoje samo socijalisti u institucijama zajednice. Postoje druge snage, druge stvarnosti: među njima su konzervativci i liberali”.
“Dakle, vidjet ćemo: izborni rezultati će biti, ali trebamo, mislim, imati priliku razgovarati i razgovarati o sadržaju. Mi smo proeuropljani, pa ne možemo donositi izbore koji nisu proeuropski izbori Ako su konzervativci, kao što se nedavno pokazalo, ja sam za europejstvo i atlantizam, spremni smo na dijalog i raspravu”, zaključuje.
Program rada
Europska pučka stranka, prva stranka u EU-u i možda jedina koja ima čvrstu kontinentalnu strukturu, sastaje se na kongresu u Bukureštu danas i sutra, kako bi se pripremila za europske izbore od 6. do 9. lipnja, kako bi usvojila EPP manifest i izabrati vodećeg kandidata stranke uoči europskih izbora. Izbori su zadani: von der Leyen je jedini kandidat i ona će biti ime EPP-a. Prostora, u kongresu, ima i za Maltežanku Robertu Metsolu, predsjednicu Europskog parlamenta, koja se želi ponovno potvrditi na čelu Doma u prvom dijelu idućeg saziva.
Osim Spitzena, oni koji stvarno imaju loptu u rukama imenovanja čelnika EU-a su čelnici država i vlada: EPP ih ima deset od 27, a uskoro bi mogao postati 12, s izborima u Portugalu i očekivanim štafeta u Bugarskoj. Ako europski izbori prođu prema očekivanjima, ponovna potvrda von der Leyen i Metsole čini se vjerojatnom, čak i ako, kao što uči 2019., čelnicima nikada nije zajamčeno da će slijediti upute Parlamenta: odlučivanje o vodećem paketu njihov je isključivi prerogativ i već su pokazali da ne želim dopustiti da bude ukraden. Prije pet godina otišli su toliko daleko da su parlamentu naznačili njegovog predsjednika, preporučivši bugarskog socijalista Sergeja Stanisheva, čime su nehotice umilostivili izbor Davida Sassolija.
Zanimljiviji će, vjerojatno, biti stranački manifest: kako predviđa Mattinale Europeo, nacrt sadrži prilično ‘tvrd’ stav o migracijama. “Svatko tko traži azil u EU – čitamo u pripremnom dokumentu – mogao bi također biti prebačen u sigurnu treću zemlju i tamo provesti proceduru. Ako bude odobrena, sigurna treća zemlja će pružiti zaštitu tražitelju azila lokalno”, tj. ne u EU. “Sa sigurnom trećom zemljom sklopio bi se ugovorni sporazum. Kriteriji koji se koriste za određivanje sigurnih trećih zemalja bit će u skladu s Ženevskom konvencijom o izbjeglicama i Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Ni jedno od to dvoje – ističe se – ne daje pravo na slobodan izbor države koja pruža zaštitu”.
Današnji dan otvoren je govorom predsjednika PDL-a Nicolaea Ciuce, predsjednika rumunjske stranke Rmdsza Hunora Kelemena i Webera. Potom će uslijediti panel rasprave, na davoski način, o sigurnosti i obrani, solidarnosti generacija te gospodarstvu i radu, nakon čega će biti predstavljen stranački manifest. Među govornicima su popularna madridska Isabel Diaz Ayuso i Litavac Andrius Kubilius, dva puta premijer, a sada europarlamentarac. Među govorima vrijedi spomenuti Antonija Tajanija, zamjenika premijera i ministra vanjskih poslova, Estebana Gonzaleza Ponsa (europski zastupnik iz španjolske Partido Popular), povjerenika za proračun Johannesa Hahna (Oevp, Austrija), europarlamentarca Siegfrieda Muresana (Pnl, Rumunjska), Portugalac Paulo Rangel (PSD), potpredsjednica Povjerenstva Dubravka Šuica (Hrvatska, HDZ), Nizozemka Esther De Lange (CDA) i Bugarka Mariya Gabriel (GERB). Na kraju će se izglasati stranački manifest, prije nego tajnik Bakolas zaključi posao.
Drugi dan, četvrtak, bit će posvećen izboru vodeće kandidatkinje Ursule von der Leyen. Na pozornicu će izaći premijer i potpredsjednik Narodne stranke, zajedno s nacionalnim oporbenim čelnicima. Između ostalih, Maltežanin Bernard Grech (Partit Nazzjonalista), Cipranka Annita Demetriou (Disy), Latvijac Urmas Reinsalu (Isamaa), Janez Janša (Sds, Slovenija), Boyko Borissov (Gerb, Bugarska), Markus Soeder (CSU, Njemačka ), Friedrich Merz (CDU, Njemačka), Alberto Nunez Feijoo (PP, Španjolska. Luis Montenegro (PSD, Portugal), zaposlen kod kuće, poslat će video poruku. Weber će zatim predstaviti kandidata, koji će održati govor, nakon koji će glasovati tajnim glasanjem. Nakon toga će uslijediti govori potpredsjednika stranačke vlade, uključujući i Tajanija, a potom i govora šefova država i vlada: Petteri Orpo (Finska), Luc Frieden (Luksemburg), Ulf Kristersson ( Švedska), Nikos Christodoulides (Cipar), Karl Nehammer (Austrija), Leo Varadkar (Irska), Andrej Plenković (Hrvatska), Donald Tusk (Poljska) i Kyriakos Mitsotakis (Grčka).Odmah potom na red će doći predsjednik Parlament Metsola i rumunjski predsjednik Klaus Iohannis Na kraju će biti objavljen rezultat glasovanja i kandidat će održati još jedan govor.
