U subotu prošlo je deset godina otkako je Rusija organizirala “referendum” na ukrajinskom poluotoku Krimu, nakon čega je anektirala Krim. Na poluotoku se nalazi nekoliko baza ruske crnomorske flote, koje su Rusiji važne i vojno i simbolički.
“Oni su već iz carske Rusije. Kad se Sovjetski Savez raspao, Rusiji je bilo važno da ondje može zadržati svoju bazu iako je Krim prebačen Ukrajini”, kaže glavni profesor pomorskog ratovanja na Akademiji nacionalne obrane, zapovjednik Anssi Munkki u studiju HS-a u Ukrajini.
Ako Ukrajina ikada ponovno zauzme Krim, situacija bi se, smatra Munki, mogla nazvati ne samo mentalno ponižavajućom i sramotnom za Rusiju, već i vojno katastrofalnom.
“Infrastruktura koja je izgrađena na Krimu – iako je oštećena tijekom ovog rata – trebat će godine, ako ne i desetljeća da se izgradi. Toga nema nigdje drugdje u crnomorskoj regiji Rusije.”
u Ukrajini nema mornaricu, ali je uspio uništiti znatan dio – prema Munku, procjenjuje se 20-30 posto – ruske crnomorske flote.
Posebno je Ukrajina gađala desantne brodove. Koriste se za prijevoz osoblja i mogli bi se koristiti kao potpora vojnicima ako Ukrajina uspije udariti na most u Kerčkom tjesnacu koji povezuje Krim i Rusiju na način da bi promet njime bio trajno ili na duže vrijeme zatvoren.
Možda najpoznatiji ukrajinski napad na rusku flotu izveden je upravo u proljeće 2022. godine, kada je Ukrajina potopila vodeći brod Moskva. Ukrajina ga je pogodila projektilom Neptun, ali od tada, kako je Rusija premjestila svoje brodove na položaje izvan dometa projektila, Ukrajina je pribjegla drugim sustavima oružja.
“Ukrajina je počela razvijati alternativna sredstva utjecaja, a onda su kao rješenje pronađene bespilotne letjelice. U redovitim intervalima bilo je moguće vrlo duboko pogoditi brodove u ruskim bazama”, opisuje Munkki.
10. ožujka satelitska slika luke Sevastopolj pokazuje ono što Munk opisuje kao “nenormalne” strukture protiv dronova.
“To nikako nisu obični objekti za luke. Moglo bi se pretpostaviti, budući da je Ukrajina nedavno udarila na brodove s bespilotnim letjelicama koji su plovili površinom, da su to grane namijenjene sprječavanju bespilotnih letjelica da uđu u lučke bazene.”
Jedna od prednosti uništavanja flote je informacijski utjecaj i pokazivanje da Rusija nije zaštićena na bojnom polju. Vojno, Ukrajina je dobila istrošenu snagu ruske mornarice. U konačnici, cilj bi bio da Ukrajina ponovno može koristiti svoja morska područja za vlastite potrebe, primjerice za izvoz.
“Nažalost, ovo još nismo vidjeli. Crnomorske luke Ukrajine i dalje su izvan igre.”
utorak Ukrajina je dronovima napala nekoliko ciljeva u Rusiji. Osim toga, ruske dobrovoljačke snage, Legija slobodne Rusije i Legija Sibira, ponovno su izvršile invaziju na Rusiju iz Ukrajine.
“Kao pojedinačni događaji, ovo nisu vojno značajni, ali da, ovo je bio loš dan za Rusiju”, kaže HS-ov stručnjak za Ukrajinu i provjeravač činjenica John Helin.
Iako su napadi nanijeli štetu ruskoj naftnoj infrastrukturi, primjerice, politički značaj napada je veći.
“Očito se želi utjecati na izbore idućeg vikenda. Pokušajmo se riješiti predsjednika Vladimir Putin vlast.”
Mješoviti s napadima bespilotnim letjelicama i prodorom ruskih dobrovoljačkih snaga preko granice u Rusiju, birače se podsjeća na rat i da Ukrajina može utjecati unutar Rusije, a Putin nije u stanju zaštititi svoj narod.
Prema Helinu, ruski dobrovoljci uglavnom su ista skupina kao i snage koje su nakratko okupirale sela u Belgorodu u proljeće prošle godine. Ovoga puta Ruskoj dobrovoljačkoj vojsci, koja je izrazito ekstremno desna skupina, pridaje se manje pažnje u komunikaciji.
“Ovo je jasan politički izbor.”
Situacija u Ukrajini na fronti bila je sumorna posljednjih tjedana i mjeseci. Prema Helinu, Ukrajina je pokušala napasti Rusiju u vrijeme kada je situacija na fronti bila slaba kako bi skrenula pozornost na pozitivnije stvari za Ukrajinu.
“U ovom slučaju možda postoji element komunikacije. Mislim da su ovotjedni događaji više vezani uz izbore.”
Ukraina-studio možete slušati i kao podcast u aplikaciji HS odabirom Listen–Podcasts–Ukraina-studio iz izbornika, a također i u servisu Spotify, na primjer.
