ukrajinski pokrivač straha spustio se na tebe. Atmosfera dvogodišnjeg rata promijenila se iz pune nade u zlokobnu.
Ukrajina pokušava donijeti zakon koji bi mogao mobilizirati do pola milijuna Ukrajinaca. Dragovoljaca više nema, pa se ljudi moraju tjerati.
Dopisnik HS-a iz Berlina koji se vratio s putovanja po Ukrajini Suvi Turtiainen kaže da postoji jasna promjena raspoloženja u Ukrajini.
„Nedostaje nada. Nema te prekretnice na vidiku, gdje bi se Ukrajina opet popela na vrh glave.”
Turtiainen u studiju Ukrajina kaže da se, prema anketama, Ukrajinci najviše boje smrti i ranjavanja u ratu, ali drugi najveći strah je neadekvatna obuka ili loši časnici.
Ukrajinski parlament, ili Verkhovna Rada, trebao bi glasati o izmjenama prijedloga sljedeće nedjelje. Čak i nakon toga, rotacija trupa će vjerojatno trajati mjesecima.
Ovdje Rusija želi iskoristiti sadašnje vrijeme. U dva mjeseca najavila je okupaciju nekoliko ukrajinskih sela na istoku i jugu.
“Nakon pada Avdijivke napredak Rusije je zaista usporen, ovdje je malo odahnulo. Sada je intenzitet na fronti možda povećan, a Ukrajina pati od istih problema kao i cijelo proljeće”, HS fact checker John Helin navodi u studiju Ukrajina.
S druge strane, Rusija nije u stanju dodatno ubrzati rat. Prema Helinu, nema naznaka o ponovljenom napadu na Harkov.
Prošlog petka pozornost Kremlja privukla je Moskva do razornog koncertnog napada, gdje su osumnjičeni islamistički teroristi ubili više od stotinu ljudi. Službena Rusija optužuje Ukrajinu za suučesništvo.
Helin kaže da optužbe u Ukrajini nemaju izravan vojni učinak na fronti, ali u Rusiji se njima može opravdati sve jača kontrola stroja nasilja i obeshrabriti novi pokret.
Na sreću Ukrajine Velika donacija koju je prikupila Češka ispravit će neposrednu nestašicu topničkog streljiva, ali najveći problem sada je nedostatak ljudstva, navodi Helin.
u Europi političku raspravu nedavno je uzdrmao francuski predsjednik Emmanuel Macron otvorima o slanju zapadnih trupa u Ukrajinu.
Prema Suvi Turtiainen, Macronovo razmišljanje se očito promijenilo. Istovremeno, kancelarka Njemačke Olaf Scholz nastavlja juriti i odbija od slanja projektila Taurus u Ukrajinu.
“Macron je jasno shvatio da nije dovoljno samo povesti više topničkog streljiva ili više ljudi na front, već je potrebna promjena ritma”, kaže Turtiainen.
Iza kulisa politike sada razmišljamo o tome što bi bilo jamstvo trajnog mira u Ukrajini.
“Također smo se susreli s donositeljima odluka u Kijevu i razgovarali o tome koje mogućnosti postoje. Može li postojati zapadnonjemački model poput ovog, gdje istok ide, ali ostatak dobiva sigurnosna jamstva od zapada i ostaje demokracija i neovisna, suverena država?”
Prema Turtiainenu, Macron želi razbiti tabue i izbrisati crvene linije koje je povukao Scholz. Uz Francusku, baltičke zemlje i također ministar vanjskih poslova Finske Elina Valtonen (kok) ustali su kao protusila Scholzova politika popuštanja.
“Taj razgovor tek počinje u Europi, a Macron ga sada pokušava voditi”, kaže Turtiainen.
Ukraina-studio možete slušati i kao podcast u aplikaciji HS odabirom Listen–Podcasts–Ukraina-studio iz izbornika, a također i u servisu Spotify, na primjer.
