“Ne želim upropastiti zabavu”, ali Ukrajina hitno treba “patriot projektile” da se obrani od “neviđenih” napada koje je Rusija pokrenula balističkim projektilima i rojevima iranskih bespilotnih letjelica Shahed. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba jučer je, kao i obično, odmah prešao na stvar u Bruxellesu kako bi se susreo s kolegama iz NATO-a, baš u trenutku kada su uz veliku pompu slavili 75. obljetnicu potpisivanja Washingtonskog sporazuma, za tu priliku fizički transportirani iz Glavni grad SAD-a, gdje je potpisan 4. travnja 1949., u Evere, četvrt na sjeveroistočnom rubu belgijske prijestolnice u kojoj se nalazi ogromno sjedište Saveza.
“Spašavanje ukrajinskih života, ukrajinskog gospodarstva i ukrajinskih gradova – inzistirao je Kuleba – ovisi o dostupnosti Patriota i drugih sustava protuzračne obrane. Govorimo o Patriotama – podvukao je – jer su oni jedini sustav koji može presresti balističke rakete. U ožujku Samo su Ukrajinu pogodile 94 balističke rakete, ali osiguranje Patriota ovisi o saveznicima: a oni ih imaju mnogo.”
Kuleba je otišao dalje: “Nemoguće je – rekao je pred novinarima, dok je orkestar u velikoj dvorani svirao vojnu koračnicu za proslavu 75. rođendana NATO-a – shvatiti zašto saveznici ne nađu dodatne baterije” projektila “za slanje. u Ukrajinu, gdje se svaki dan ispaljuju balističke rakete. Ne postoji drugo mjesto na svijetu gdje se ovako nešto događa.”
NATO priprema fond od 100 milijardi
U međuvremenu, NATO je počeo raspravljati o stvaranju fonda od 100 milijardi dolara (iznos koji nikada nije izričito potvrdio glavni tajnik Jens Stoltenberg), namijenjenog da vojnu pomoć Saveza učini strukturiranom i stoga predvidljivijom.
Sve detalje treba definirati, kako je objasnio ministar vanjskih poslova Antonio Tajani: Italija, rekao je, nema rakete Patriot (međutim, u prošlosti je isporučila Samp-T, još jedan raketni sustav zemlja-zrak koji se koristio za protuzračna obrana), ali s strane Rima “postoji potpuna potpora Ukrajini: poslali smo osmi paket i nastavit ćemo raditi kako bismo vidjeli kako odgovoriti na Stoltenbergov prijedlog” za stvaranje fonda od “100 milijardi” dolara. Glavni tajnik Jens Stoltenberg nije skrivao da je situacija na terenu u Ukrajini “teška”, također i zato što je Moskva spremna “žrtvovati ljude i sredstva” kako bi dobila “marginalne pomake”. Glavni tajnik je naglasio da saveznici moraju hitno “mobilizirati više pomoći”, jer Ukrajini uglavnom nedostaju streljivo i protuzračna obrana.
Stoltenberg: Poslat ćemo još sustava protuzračne obrane
Ukrajinske jedinice na fronti, potvrdio je izvor iz NATO-a, dugo su morale donositi “teške odluke”, omjerujući streljivo kako bi se izbjeglo da im ponestane. To svakako nije idealan način “vođenja rata iscrpljivanja”. Stoltenberg je uvjerio da će zemlje saveznice NATO-a sada “pregledati raspoložive zalihe” kako bi pokušale poslati više “sustava protuzračne obrane, posebno projektila Patriot” u Ukrajinu Kijev: “Drago mi je – rekao je – što saveznici nastavljaju povećavati” vojnu potporu, “s novim najavama posljednjih dana, uključujući 600 milijuna eura iz Njemačke za češku inicijativu” za kupnju topničkog streljiva, “kao i 10 tisuća dronova iz Ujedinjenog Kraljevstva, više raketa i oklopnih vozila iz Francuske i, baš jučer, novi paket pomoći iz Finske vrijedan 188 milijuna. Ali moramo učiniti još više.”
Općenito, objasnio je visoki dužnosnik, Rusija održava “kvantitativnu prednost” u pogledu osoblja i opreme na prvoj crti. U stanju je regrutirati oko “30 tisuća ljudi mjesečno”, što osigurava opskrbu trupa za borbu, ali “za sada” joj nedostaje “potrebno streljivo” za provođenje “velikih ofenziva”. Prema izvoru, “malo je vjerojatno” da će Rusi moći izvesti velike ofenzivne operacije “bez velike mobilizacije”, koju Vladimir Putin za sada ne čini voljnim provesti. Činjenica je, naglašava, da “opskrba oružjem od strane saveznika čini razliku za Ukrajince na bojnom polju”. Čak i ako su Rusi do sada ostvarili “taktičke pomake”, također je istina da mnogi mali “taktički pomaci”, gomilajući se, riskiraju proizvesti “strateški napredak”.
Ukrajinci, napomenuo je izvor, “grade obranu” na frontu, koja bi trebala “smetati Rusima” kada provode ofenzivu koju svi očekuju u nadolazećim mjesecima, kako je potvrdio Tajani. Činjenica je da su se posljednjih tjedana povećali zračni napadi, s projektilima i bespilotnim letjelicama, koji se koriste “kako bi se degradirala ukrajinska protuzračna obrana, što im daje mogućnost gađanja proizvodne infrastrukture”, što sve više otežava život civilima. “Ključno je – primijetio je izvor – da saveznici prepoznaju nedostatke od kojih pate Ukrajinci, kako bi im nastavili davati sposobnosti koje su im potrebne da se brane od ruskih ofenziva”.
Trump nepoznat
Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsakhna rekao je: “Moramo Kijevu dati streljivo i protuzračne obrambene sustave – rekao je – Ukrajina je napadnuta 24 sata dnevno. Imamo mnogo sustava koje ne koristimo i moramo im ih dati. Nastavljamo razgovarati, ali moramo dati rezultate”, jer moramo zapamtiti da se “Ukrajina bori za nas”. Estonija ima značajnu manjinu koja govori ruski (27,4% stanovništva prema popisu iz 2021.; izvor Europska komisija) i dijeli dugu kopnenu granicu s Rusijom. Međutim, visoki dužnosnik NATO-a ne vidi opasnosti u bliskoj budućnosti: “Ne vjerujemo – objasnio je – da Putin želi riskirati rat protiv NATO-a. Ne vidimo neposrednu prijetnju na ovoj fronti. Putin razumije snagu NATO-ovih obveza i Članak 5, koji ostaje snažno sredstvo odvraćanja od bilo kakvog iskušenja da se ‘testira’ reaktivnost Saveza.
Pod uvjetom da eventualna pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u studenom ne promijeni karte na stolu: ministar Tajani je, pak, pokazao smirenost, primijetivši da je jedno “predizborna kampanja”, a drugo djelovanje američkog predsjednika zadužen. Konačno, s obzirom na summit u Washingtonu idućeg srpnja, definira se pitanje sukcesije glavnog tajnika Jensa Stoltenberga, čija je uloga nekoliko puta proširena. Tajani je objasnio da Italija podržava Marka Ruttea: “Razgovarali smo o tome – rekao je – ponovili smo naše stajalište, koje je u korist nizozemskog premijera. Postoji velika većina za. Naravno, morat ćemo pričekati odgovore Turska, Rumunjska i Mađarska”. Budimpešta i Bukurešt “podržavaju kandidaturu rumunjskog predsjednika Klausa Johannisa, ali se nadam – zaključio je – da će se tada moći pronaći dogovor”.
