Bruxelles
europski komisija predlaže da se prihodi od zamrznutih sredstava ruske središnje banke usmjere na ubrzanje pomoći Ukrajini u naoružanju. To bi značilo dodatni novac od više od dvije milijarde eura godišnje za europsku pomoć u naoružanju.
U veljači 2022. EU je donio odluku o zamrzavanju imovine ruske središnje banke koja se nalazi u EU. Prema trenutnim procjenama, u EU ima oko 210 milijardi eura imovine, od čega je daleko najveći dio na računu Eurocleara, depozitarija vrijednosnih papira registriranog u Belgiji.
EU je dugo želio koristiti ta sredstva za potporu Ukrajini, ali u isto vrijeme postojala je zabrinutost za pravnu i financijsku stabilnost. Konačno, u srijedu je komisija izdala prijedlog zakona o tome kako konkretno usmjeriti novac za potporu Ukrajini.
EU se ne namjerava odnositi na sam zamrznuti kapital, već samo na godišnje prinose koje akumulira kapital. Prema stavu pravne službe Komisije, dobit je vlasništvo upravljačkih financijskih institucija, na što Centralna banka Rusije nema pravo, pa je, prema ocjeni Komisije, prijedlog pravno valjan.
Komisija prema procjenama, godišnje se na taj način može preusmjeriti 2,5-3 milijarde eura za potporu Ukrajini.
Od toga će 90 posto biti usmjereno na pomoć u oružju. No, novac ne ide izravno u Ukrajinu, već u Europski fond za mir iz kojeg zemlje EU mogu zatražiti odštetu kada Ukrajini pošalju oružje.
Preostalih 10 posto ići će u instrument EU-a za Ukrajinu, odnosno nedavno uspostavljeni višegodišnji paket potpore vrijedan 50 milijardi eura. Novac ide u financijsku potporu ukrajinske države.
Izvorna ideja o preusmjeravanju zamrznutih ruskih sredstava u obnovu Ukrajine dosad je zaboravljena. Vojna podrška Ukrajini sada se smatra važnijom.
Cilj Komisije je da zemlje EU-a brzo odobre zakon, a prva rata pomoći Ukrajini mogla bi biti izvršena već u srpnju.
Komisija međutim, prezentacija uključuje rizike.
Riječ je o odluci o sankcijama koja zahtijeva jednoglasno odobrenje zemalja članica. Prema izvorima iz EU-a, barem Mađarska ima rezerve prema ideji da bi se dobit usmjerila u pomoć Ukrajini u naoružanju.
Mađarska je također paralizirala rad mirovnog fonda EU. Već je mjesecima blokirao isplate iz fonda zemljama članicama. Razlozi koje navodi za blokiranje plaćanja varirali su tijekom vremena. U praksi zemlje EU stoga za sada ne dobivaju kompenzaciju za opremu koju šalju Ukrajini, a nejasno je kako bi povećanje mirovnog fonda ubrzalo pomoć u naoružanju.
Mjera odnosi se samo na dobitke ostvarene nakon veljače tekuće godine. Tada je EU naložila tvrtkama koje upravljaju ruskim fondovima da sredstva prebace na posebne račune i zabranila im raspodjelu dobivene dobiti dioničarima.
Manji dio dobiti također se namjerava izdvojiti u slučaju da europskim tvrtkama koje upravljaju ruskim fondovima bude naloženo plaćanje odštete. U tijeku je nekoliko pravnih procesa protiv Eurocleara i drugih tvrtki.
