BANGKOK – G. Chantanon Wannakejohn, glavni tajnik Ureda za poljoprivrednu ekonomiju (OAE), Ministarstvo poljoprivrede i zadruga, otkrio je ukupnu sliku poljoprivredne trgovine Tajlanda sa svijetom 2023. Tajland je imao ukupnu trgovinsku vrijednost od 2,372 trilijuna bahta, pad od 0,13 posto u odnosu na 2022., što je iznosilo 2,375 bilijuna bahta. Međutim, Tajland je i dalje imao trgovinski suficit od 951 milijarde bahta.
Gledajući samo zemlje koje su pristupile Sporazumu o slobodnoj trgovini (FTA), naime Kinu, Japan, Južnu Koreju, Australiju, Novi Zeland, Peru, Čile, Indiju i Hong Kong (s iznimkom zemalja ASEAN-a), može se vidi se da nastavljaju pokazivati stalan rast. U 2023. ukupna poljoprivredna trgovina Tajlanda s ovih 9 zemalja porasla je za 3,25 posto ili 1,01 bilijuna bahta u usporedbi s 2022., pri čemu je Tajland ostvario trgovinski suficit od 529 milijardi bahta.
Najvažnija izvozna tržišta poljoprivrednih proizvoda su Kina, Japan, Južna Koreja, Indija i Australija. Prvih 5 poljoprivrednih proizvoda koje Tajland izvozi su durian (139 milijardi bahta), prerađeno pileće meso (53,2 milijarde bahta), prirodni kaučuk (49,1 milijardi bahta), kasava (39,9 milijardi bahta) i smrznuto pileće meso i jestive iznutrice (36,1 milijarda bahta). ).
Gledajući vrijednost trgovinske razmjene i stopu rasta pojedinih zemalja partnera FTA u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, jasno je da je Kina i dalje tržište na koje Tajland izvozi najviše poljoprivrednih proizvoda. Vrijedili su preko 449 milijardi bahta, što je povećanje od 10,60 posto. Glavni izvoz uključuje durian (137 milijardi bahta), čips ili pelete od kasave (39,4 milijarde bahta) i prirodnu gumu (35 milijardi bahta).
Ostali partneri sporazuma o slobodnoj trgovini kod kojih je tajlandski poljoprivredni izvoz porastao prošle godine uključuju:
- Novi Zeland: 7,39 milijardi bahta, povećanje od 11,18 posto. Glavni izvoz uključuje hranu za pse i mačke (878 milijuna bahta), konzerviranu tunu (860 milijuna bahta) i šećer od trske (801 milijun bahta).
- Čile: 2,42 milijarde bahta, povećanje od 11,75 posto. Glavni izvoz uključuje konzerviranu tunu (1,69 milijardi bahta), hranu za pse i mačke (294 milijuna bahta) i prerađeni ananas (95 milijuna bahta).
- Peru: 1,79 milijardi bahta, povećanje od 15,98 posto. Glavni izvoz uključuje konzerviranu tunu (1,3 milijarde bahta), kukuruz za sadnju (187 milijuna bahta) i rižu (179 milijuna bahta).
Zemlje u kojima je tajlandski poljoprivredni izvoz opao su: Japan: pad od 5,31 posto, Južna Koreja: pad od 8,47 posto i Indija: pad od 22,49 posto. Glavni izvoz uključuje sirovo palmino ulje (24,4 milijarde bahta), prirodni kaučuk (3,48 milijardi bahta) i sojino ulje (2,88 milijardi bahta).
“Unatoč volatilnosti u globalnom gospodarstvu zbog rastućih kamatnih stopa i neriješenih geopolitičkih pitanja u mnogim područjima, izvoz je općenito rastao sporijim tempom. Unatoč tome, tajlandski poljoprivredni proizvodi još uvijek mogu rasti i osigurati stabilan prihod za zemlju. Međutim, tajlandski poljoprivredni proizvodi i dalje trebaju poboljšati kvalitetu i standarde proizvoda kako bi bili konkurentni na još uvijek visoko konkurentnom globalnom tržištu, posebno u smislu ekološki prihvatljive proizvodnje”, rekao je glavni tajnik OAU-a.
