Izrael izveo je u ponedjeljak zračni napad u Damasku u Siriji, u kojem je ubijeno nekoliko ljudi. Organizacija za ljudska prava Sirijski opservatorij za ljudska prava po žrtava bi bilo 14. U napadu je uništena zgrada uz iransko veleposlanstvo.
Izrael i Iran već su se sukobljavali na sirijskom tlu – Iran podržava aktivnosti naoružanih, protuizraelskih skupina u zemlji, a Izrael i njegovi pristaše napadaju te skupine.
Međutim, ovaj se udarac razlikuje od uobičajenog.
američki novinski medij Axios po Izrael nije unaprijed obavijestio Sjedinjene Države o zračnom napadu na Damask. Sjedinjene Države također su uvjerile Iran da je bombardiranje došlo kao iznenađenje.
Izrael i Sjedinjene Države blisko su surađivali na Bliskom istoku i bila bi značajna promjena smjera da je Izrael napao bez konzultacija sa svojim najutjecajnijim partnerom.
Direktor Finskog instituta za Bliski istok Susanne Dahlgren kaže da je ključno pitanje cijelog slučaja je li Washington unaprijed znao za napad.
Ako SAD nije unaprijed znao za napade, morao bi ponovno procijeniti tko su zapravo njegovi saveznici na Bliskom istoku.
premijer Izraela Benjamin Netanyahu i predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden odnosi su već duže vrijeme zategnuti. Od listopada je primarni cilj Bidenove administracije bio spriječiti širenje rata u Gazi u sukob na razini cijele regije. Zato je pozvala Izrael na suzdržanost.
Prema Dahlgrenu, SAD je pokušavao natjerati Izrael da dopusti isporuke pomoći i obuzda planove za kopneni napad na Rafah. Trenutno se u Gazu ne može prevesti dovoljna količina humanitarne pomoći.
Samostalni zračni udar Izraela u Siriji mogao bi značiti daljnje zaoštravanje odnosa dviju zemalja.
“Ako je ovaj napad na Damask bio taj koji bi pokrenuo ovu situaciju do točke u kojoj bi izbio širi rat, onda bi to bio prilično ozbiljan udarac za Netanyahuovu administraciju”, kaže Dahlgren.
Ipak, Dahlgren smatra vjerojatnijim da Sjedinjene Države lažu kada kažu da nisu unaprijed znale za izraelski zračni napad. Prema njegovim riječima, Sjedinjene Države bi imale jedan veliki razlog da ne govore istinu.
“Politika Bidenove administracije nakon napada 7. listopada je pokušati spriječiti eskalaciju ovog sukoba”, kaže Dahlgren.
Također Iran želi izbjeći izravan sukob s velikim silama. Umjesto toga, ide protiv svojih neprijatelja Izraela i Sjedinjenih Država preko oružanih skupina koje podržava.
Na ovaj način Iran podržava i terorističku organizaciju Hamas koja je sudjelovala u razornim napadima na Izrael u listopadu koji su odnijeli više od 1100 života. U napadu su sudjelovale i druge naoružane organizacije.
Dakle, nema ništa novo u napadima između Irana i Izraela. Međutim, izraelski napad na Damask je “pretjerao” na dva načina.
Dahlgren ističe da je izraelski napad oštetio diplomatsku zgradu. Napadanje takvih ljudi ne samo da je iznimno, već je i protivno međunarodnom pravu.
Još jedna iznimka povezana je s osobom ubijenom u napadu, brigadnim generalom snaga Quds Mohammadu Rezi Zahediju.
Dahlgrenova Prema Zahediju, on je nekoć bio zadužen za libanonske operacije Iranske revolucionarne garde. britanski list The Guardian priča da je posebno koordinirao aktivnosti Hezbollaha u Libanonu i Siriji.
Dahlgren kaže da bi se saznao motiv Zahedova ubojstva trebalo znati što je on u tom trenutku namjeravao. Je li dobio nove zadatke i ako jest, kakve.
“Pitanje je zašto je baš ta osoba morala biti ubijena i to u tako brutalnom napadu”, razmišlja Dahlgren, misleći na blizinu veleposlanstva.
Kakva god da je Zahedova trenutačna uloga, za ubojstvo visokopozicioniranog generala okrivljen je iranski predsjednik Ebrahim Raisin kako bi se osiguralo da će izraelski napad biti osvećen.
Zahedi najviši je član snaga Quds koji je ubijen od 2020. Tadašnji vođa snaga Qassim Suleimani ubijen u američkom zračnom napadu.
Nakon Sulejmanove smrti, Iran je napao američke snage u Siriji i Iraku. Dahlgren smatra da se takav protupovlačenje može očekivati od Irana već sada.
Ipak, smatra da je iranska osveta Sulejmanu bila puno veća od pojedinačnih napada. Dahlgren nagađa da su teroristički napadi Hamasa i drugih organizacija od 7. listopada možda bili način da Iran uzvrati izraelsko-američkoj osovini.
Iranska revolucionarna garda podržala je ovu tvrdnju, dok je Hamas to negirao.
