Saborski zastupnik brutalno pretučen zbog prijedloga zakona. “Rusija je ono što sada vidite na mom tijelu” VIDEO

Gruzijski parlamentarac Levan Habeishvili, koji je pretučen tijekom proeuropskih demonstracija, pokazao je svoje rane, “tragove Rusije”, u parlamentu, prenosi AFP.

“Rusija je ono što sada vidite na mom tijelu, a nažalost previše se djece tako probudilo”, optužio je gruzijski parlamentarac u objavi na Facebooku u srijedu u parlamentu, 1. svibnja.

Pokazao je slomljen nos i modrice na oku, ozljede koje je zadobio tijekom proeuropskih demonstracija protiv nacrta zakona o “stranom utjecaju”, optužen da služi interesima Moskve, teksta usvojenog u drugom čitanju u srijedu u parlamentu.

Proruske snage u Gruziji otele su i pretukle oporbenog čelnika i člana parlamenta Levana Khabeishvilija.

Paralele s djelovanjem proruskih snaga u Ukrajini tijekom Revolucije dostojanstva su očite.

— Michael MacKay (@mhmck)

Na tim prosvjedima, u noći s utorka na srijedu, u kojima je došlo do nasilja, uhićeno je oko 60 prosvjednika.

Ministarstvo unutarnjih poslova uvjerava da je policija upotrijebila silu “legitimno”, nakon što su prosvjedi “postali nasilni”.

Ministarstvo je objavilo da su 63 osobe uhićene jer “nisu poslušale policiju” i počinile vandalsko djelo.

Branitelj prava Gruzije Levan Iosseliani zatražio je otvaranje istrage o uporabi “nerazmjerne sile” protiv prosvjednika i novinara.

Nasilje je osudio proeuropski predsjednik Gruzije

Gruzijska predsjednica Salomé Zurabisvili, koja se protivi vladajućoj Stranci gruzijskog sna, osudila je “represiju nad mirnim okupljanjem” i “uporabu nerazmjerne sile”.

Šef europske diplomacije Josep Borrell “oštro je osudio” “nasilje” gruzijskih snaga sigurnosti i zatražio od vlasti da “zajamče pravo na mirno okupljanje”.

Deseci tisuća prosvjednika ponovno su izašli na ulice u srijedu navečer, 1. svibnja, diljem Gruzije, prosvjedujući protiv nacrta zakona o “stranom utjecaju”, koji je parlament usvojio u drugom čitanju u korist masovne mobilizacije kritičara ovoga.

Ova kavkaska zemlja bila je žrtva protuvladinih demonstracija od 9. travnja, nakon što je Gruzijska stranka snova ponovno predstavila ovaj prijedlog zakona u parlamentu, koji se doživljava kao prepreka težnjama Tbilisija da se pridruži Europskoj uniji (EU).

Demonstranti su pjevali “Odu radosti”

Zastupnici su u srijedu, 1. svibnja, s 83 prema 23 glasa usvojili ovaj tekst, koji Gruzijska stranka snova želi definitivno usvojiti do sredine svibnja, unatoč trotjednoj uličnoj mobilizaciji njezinih protivnika.

Tekst bi trebao biti upućen u treće čitanje, ali bi predsjednica Salomé Zurabişvili, koja je u sukobu s vladajućom strankom, stavila veto na tekst.

Stranka gruzijskog sna, međutim, ima dovoljno glasova da poništi veto gruzijskog predsjednika.

Kao i u utorak navečer, prosvjednici su se u srijedu navečer okupili ispred zgrade parlamenta i mahali gruzijskim i europskim zastavama dok je pjevana “Oda radosti”, himna EU, otkrio je novinar AFP-a.

Policija, koja je noć prije rastjerala prosvjednike suzavcem i gumenim mecima, ovoga je puta biber sprejom i vodenim topovima rastjerala manju skupinu prosvjednika koji su pokušavali blokirati sporedni ulaz u Sabor. Ostatak prosvjeda nastavio se mirno.

“Njihovo suludo nasilje je uzaludno. Prosvjedi će samo rasti, jer narodni bijes raste protiv naše vlade”, komentirao je prosvjednik Tato Gaşeşiladze, 20 godina.

Vladari žele nametnuti sovjetski zakon

“Gruzija pripada Europi i nećemo tolerirati ruske zakone i prorusku vladu”, dodao je.

Kontroverzni tekst inspiriran je ruskim zakonodavstvom koje Kremlj koristi za suzbijanje glasova disidenata.

MUP je uvjeravao da je policija za uspostavljanje javnog reda i mira upotrijebila “posebna zakonom predviđena sredstva – biber sprej i vodene topove”.

EU je osudila “nasilje” policije od prethodne noći, kada su na meti bili novinari, među kojima i fotograf AFP-a, a više od 60 prosvjednika uhićeno.

Predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen objavila je u srijedu da “živo zabrinuto” prati pregovore i pozvala Tbilisi da “drži smjer” prema EU.

Slična okupljanja održana su diljem zemlje ovaj tjedan, uključujući Batumi, drugi po veličini grad u Gruziji, i Kutaisi, glavni grad u regiji Imereti (zapad).

Ako se ovaj zakon usvoji, predviđa da se svaka nevladina ili medijska organizacija koja dobiva više od 20% svojih sredstava iz inozemstva mora registrirati kao “organizacija koja zastupa interese strane sile”.

Vlada uvjerava da ova mjera ima za cilj prisiliti organizacije da pokažu više “transparentnosti” u pogledu financiranja.

Prva verzija teksta napuštena je prošle godine, nakon velikih uličnih demonstracija.

Ovi nemiri događaju se nekoliko mjeseci prije parlamentarnih izbora, zakazanih za listopad, koji se smatraju važnim testom demokracije u ovoj bivšoj sovjetskoj republici navikloj na političke krize.

U prosincu je EU dodijelio Gruziji status kandidata, ali je od Tbilisija zatražio da reformira svoj pravosudni i izborni sustav, poveća slobodu tiska i ograniči moć oligarha prije pokretanja pristupnih pregovora.