zemlje EU postignuto na njihovom sastanku u srijedu, načelni dogovor o tome kako bi se prihodi od zamrznute ruske imovine trebali koristiti za dobrobit Ukrajine. Dogovor je postignut na sastanku stalnih predstavnika zemalja EU u Bruxellesu.
Prema sporazumu, prihodi bi se trebali podijeliti na vojnu potporu Ukrajini i potporu oporavku Ukrajine. Zasad nema službene odluke o tome kako će se prihod koristiti.
Prema dogovoru od srijede, 90 posto prihoda od zamrznutih sredstava koja idu Ukrajini trebalo bi se kanalizirati kroz mirovni fond EU-a za vojnu potporu Ukrajini. S druge strane, 10 posto novca koji ide u Ukrajinu bilo bi usmjereno u instrument potpore Ukrajini proračuna EU-a.
Prihod od zamrznutih sredstava naravno znači samo djelić novca od oko 300 milijardi eura, koji je zamrznut od ruske države. Iznos se procjenjuje na oko tri milijarde eura godišnje.
zemlje EU bilo je teško postići zadovoljavajući ishod za sve u korištenju ruske zamrznute imovine ili čak njezinih prihoda. Sporazum se kovao dugo, a usput se raspravljalo io legalnosti poslovanja i reakcijama tržišta koje je on izazvao.
Neke od država članica Unije željele bi dobiti oko 300 milijardi eura zamrznutih od ruske vlade za potporu Ukrajini, a ne samo prihode od njih. Međutim, samo o odluci o prihodima raspravljalo se među zemljama članicama dosta dugo.
U Sjedinjenim Američkim Državama nedavno je odlučeno da se sredstva zamrznuta iz Rusije usmjere na potporu Ukrajini, ali veliki dio zamrznute imovine nalazi se upravo u Europi.
Većina zamrznutih sredstava nalazi se u Belgiji. Usput su i ostale zemlje članice protrljane poreznim rezom, čiji iznos ide Belgiji.
Belgija je, s druge strane, uvjeravala da novac koji oporezuje također završava iz zemlje za potporu Ukrajini.
