ukrajinski prošle je godine vojna potrošnja dosegla više od 90 posto ruskog ekvivalenta, kada se uključi strana pomoć u naoružanju, kaže Stockholmski međunarodni institut za istraživanje mira (Sipri) u svom najnovijem izvješću.
Prema Sipriju, ruski vojni izdaci prošle su godine iznosili oko 109 milijardi dolara, odnosno oko 102 milijarde eura. Ukrajina je, pak, potrošila oko 65 milijardi dolara na vojne izdatke, a uz to je primila najmanje 35 milijardi inozemne pomoći, najviše od SAD-a.
Uzeto zajedno Ukrajinska vojna potrošnja bila je oko 91 posto ruske vojne potrošnje, dok bi odgovarajuća brojka bez strane pomoći bila 59 posto.
Obje zemlje značajno su povećale svoja vojna ulaganja. Vojni izdaci Rusije porasli su za 24 posto, a Ukrajine za čak 51 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Za Ukrajinu je teret rata očito veći jer se radi o manjoj zemlji. U državnom proračunu Ukrajine 58 posto je otišlo na vojne izdatke, dok je ta brojka u Rusiji iznosila 16 posto.
Sipri izvješće je promatralo 2023. vojnu potrošnju diljem svijeta. Svjetska vojna potrošnja porasla je na nove rekordne brojke devetu godinu zaredom.
Svjetska vojna potrošnja iznosila je 2443 milijarde dolara (2294 milijarde eura), što predstavlja realni rast od 6,8 posto u odnosu na 2022.
“Ovo povećanje vojne potrošnje bez presedana izravan je odgovor na eroziju globalnog mira i sigurnosti”, rekao je Siprijev viši istraživač Nan Tian u biltenu.
Po prvi put potrošnja je porasla u svih pet zemljopisnih područja definiranih Siprijem. Osobito snažan rast zabilježen je u Europi, Aziji i na Bliskom istoku.
Bliski istok zabilježio je najveći skok vojne potrošnje u posljednjih 10 godina, s povećanjem potrošnje za devet posto na 200 milijardi dolara. Pozadina je posebice bio napad na Izrael od strane ekstremističke organizacije Hamas, zbog čega je Izrael povećao svoje ionako pozamašne vojne izdatke za 24 posto.
Svijet prva tri u vojnoj potrošnji ponovno su bile Sjedinjene Države, Kina i Rusija. Sjedinjene Države bile su uvjerljivo broj jedan s 916 milijardi dolara potrošnje, što je 2,3 posto više nego prethodne godine.
Kina je druga s potrošnjom od 296 milijardi, što je povećanje od šest posto u odnosu na prethodnu godinu. Kina je sada povećala svoju vojnu potrošnju 29 uzastopnih godina. Mnoge kineske susjedne zemlje povezale su vlastitu vojnu potrošnju s kineskim ulaganjima, a Japan i Tajvan, primjerice, povećali su svoju vojnu potrošnju za više od 10 posto.
Američka ulaganja pokrivaju lavovski udio, 68 posto, vojne potrošnje NATO-a. Ukupno, zemlje NATO-a izdvajaju 55 posto svjetske vojne potrošnje.
ruski agresorski rat u Ukrajini odrazio se na činjenicu da su europske zemlje NATO-a značajno povećale svoja vojna ulaganja. Udio europskih zemalja NATO-a u vojnoj potrošnji saveza porastao je na 28 posto, što je najviša razina u dugo vremena.
Prošle je godine jedanaest od 31 zemlje NATO-a ispunilo zahtjev obrambene unije o dva posto vojne potrošnje bruto nacionalnog proizvoda, što je najveća brojka otkako je zahtjev prihvaćen.
Od europskih zemalja, Poljska je najviše povećala vojne izdatke u odnosu na prethodnu godinu, čak 75 posto. Vojni izdaci Poljske iznosili su nešto manje od 32 milijarde eura, što je 14. najviše u svijetu.
