Legendarnom Jedan od branitelja kruga tvornice Azovstal u Mariupolju Jurij Fenjuk pušten je iz ruskog ratnog zarobljenika u razmjeni zarobljenika prošlog proljeća. Godinama se borio u redovima Ukrajine i prije ruske invazije, pa su mnogi pretpostavili da je čovjek odradio svoje.
“Naravno da me nisu htjeli natrag, ne samo zato što sam bio ranjen i zarobljenik”, rekao je 34-godišnji Fenjuk za AFP u Lymanu, blizu prve crte bojišnice.
No, molbe rodbine su se oglušile kada se Fenjuk vratio na borbene dužnosti.
“To je bila moja odluka. Ja sam odrastao čovjek”, kaže.
Prema Fenjuku, bilo je nemoguće stajati po strani kada su ljudi stalno umirali. Mislio je da će mu ratna iskustva još biti od koristi.
“Moramo nastaviti jer ovo neće lako završiti”, rezonuje Fenjuk i isključuje mogućnost pregovora ili predaje.
Također 28 godina Svjatoslav Sirij je zarobljen u Azovstalu nakon uporne obrambene borbe protiv nadmoćnijeg neprijatelja. Taj trenutak opisuje kao traumatičan.
“Nakon svog tog pakla, još uvijek se moraš predati najgorem neprijatelju na svijetu. Sudbina i život u potpunosti ovise o tom okrutnom neprijatelju”, prisjeća se Siryi.
Oba bivši ratni zarobljenici govore o neprestanom zlostavljanju i smrti svojih suboraca u zarobljeništvu. Kalvarija nije gotova za sve, jer prema Ukrajini oko 900 branitelja Azovstala još uvijek je u ruskom posjedu. To je također olakšalo Siryijevu odluku da se vrati u rat.
“Svaki dan razmišljam o svima s kojima sam bio i nadam se da će se uskoro vratiti. Ne možeš se riješiti tog osjećaja dok sva braća ne budu slobodna”, kaže Siryi.
Novopečeni muškarac kaže da njegova žena razumije odluku.
“On me jako dobro poznaje. Moja žena misli na isti način. Ako ja ne odem, on bi morao otići”, kaže Siryi.
U nekoliko intervjua koje je AFP vodio u istočnoj Ukrajini, vojnici se hvale voljom za borbom. U širem pogledu, međutim, Ukrajina ima veliki problem s dovođenjem dovoljno vojnika na frontu. Oni bi bili potrebni kako za popravljanje gubitaka, tako i za odmor ljudima koji su se borili do dvije godine bez prekida.
O pogoršanju situacije dovoljno govori podatak da je prosječna dob ukrajinskih vojnika već prošle jeseni porasla na 43 godine, dakle desetak godina više nego kad je započeo veliki rat.
u Kijevu Politico online magazin 28-godišnjak intervjuiran Artem voli kapu duboko na glavi i sunčane naočale također u zatvorenom prostoru. Izbjegava vlasti kako ne bi bio raspoređen na služenje vojnog roka.
Nakon svega, Artem se odvaži izaći iz svog stana. Kao ni mnoge druge osobe koje izbjegavaju novačenje.
“Imam prijatelje koji su bili dobrovoljci na početku rata i još uvijek se bore. To je karta u jednom smjeru”, kaže Artem.
Švedskog instituta za vanjsku politiku u radnoj sobi pozivajući se na anketu provedenu u veljači među vojnim obveznicima koji trenutno nisu u vojnoj službi.
U anketi je uvjerljiva većina ispitanika smatrala da je potrebno provesti širu kampanju, ali su istovremeno naglasili da ona mora biti poštena i dobro organizirana.
“„Ovakav poslovni prijedlog bilo bi vrlo teško realizirati u bilo kojoj europskoj zemlji, najblaže rečeno“ – Myhailo Podoljak
Pozadina su vjerojatno slučajevi u kojima su imenovanja u službu bila nasumična ili u kojima je korupcija omogućila otpuštanje uz mito. Također se kaže da su tisuće muškaraca u dobi za regrutaciju pobjegle u inozemstvo, iako je to ilegalno.
Prema istraživanju, najveći razlozi izbjegavanja služenja vojnog roka, uz zaštitu vlastitog života i zdravlja, bili su zabrinutost zbog nedovoljne obučenosti ili opremljenosti.
Čini se da ni vjera u osposobljenost časnika Oružanih snaga nije visoka. Završetak pod “lošim zapovjednikom” plašio je optužene čak i više od zarobljavanja od strane Rusa.
Pokretanje poslovanja u Ukrajini se već neko vrijeme pokušava reformirati zakon, a ukrajinski parlament ga je privremeno odobrio u veljači.
Vjerojatno će se političko prepucavanje oko osjetljive teme još nastaviti, a Ukrajina za to ne bi imala vremena jer postoji bojazan da će Rusija na ljeto krenuti u novi, veći napad.
Ukrajina bi nedvojbeno trebala stotine tisuća novih vojnika. predsjednik Volodimiru Zelenskom savjetnik Myhailo Podoljak međutim, podsjetio je da to nije samo ukrajinski problem.
“Mislim da bi takav prijedlog bilo vrlo teško provesti u bilo kojoj europskoj zemlji, blago rečeno, čak teže nego u Ukrajini”, kaže.
Ukrajinski političari također su podsjetili da nedovoljna pomoć Zapada u oružju i česte pritužbe ukrajinskih zapovjednika da im ponestaje streljiva ne idu u prilog provedbi prijedloga.
Prema jednoj švedskoj studiji, bivše azovske trupe Fenjuk i Siryi, koje su se vratile u rat, iznimka su od pravila. Od njih formirana 3. zasebna jurišna brigada ukrajinskih oružanih snaga vrlo je uspješna u novačenju zahvaljujući, između ostalog, učinkovitoj reklamnoj kampanji.
Naglašena je pravilna obuka i međusobna potpora vojnika te briga o njihovoj rodbini.
Časopis Time također je izvor.
