Rusija je u ponedjeljak priopćila da planira održati vježbe koje simuliraju korištenje nuklearnog oružja na bojnom polju, koje se također naziva i taktičko nuklearno oružje, usred rastućih napetosti nakon komentara visokih zapadnih dužnosnika o mogućnosti dublje upletenosti u rat u Ukrajini.
Objava je stigla uoči ruskog predsjednika Vladimira Putinova inauguracija za peti mandat na dužnosti i nekoliko dana prije nego što Moskva slavi Dan pobjede, najvažniji ruski sekularni praznik, kojim se obilježava njezin poraz od nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu.
Vježbe su odgovor na “provokativne izjave i prijetnje određenih zapadnih dužnosnika u vezi s Ruskom Federacijom”, priopćilo je Ministarstvo obrane.
- Što je taktičko nuklearno oružje i kako bi ga Rusija mogla upotrijebiti?
Bilo je to prvi put da je Rusija javno najavila vježbe s taktičkim nuklearnim oružjem, iako njezine strateške nuklearne snage redovito održavaju vježbe. Taktičko nuklearno oružje uključuje zračne bombe, bojeve glave za projektile kratkog dometa i topničko streljivo te je namijenjeno za upotrebu na bojnom polju. One su manje moćne od masivnih bojevih glava koje nose interkontinentalne balističke rakete, koje su namijenjene uništenju čitavih gradova.
Ruska objava bila je upozorenje zapadnim saveznicima Ukrajine da se dublje uplete u dvogodišnji rat. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy i neki od njegovih zapadnih partnera upozorili su da će, ako se Rusija ne zaustavi, sukob bi se mogao preliti izvan Ukrajine u rat između NATO-a i Rusije.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron ponovio je prošli tjedan da je ne isključuje slanje trupa u Ukrajinu, a britanski ministar vanjskih poslova David Cameron rekao je da će snage Kijeva moći koristiti britansko oružje dugog dometa za napad na ciljeve unutar Rusije. Neke druge zemlje NATO-a koje Kijevu dostavljaju oružje odbacile su tu mogućnost.
Kremlj je te komentare označio opasnima, pojačavajući napetosti između Rusije i NATO-a. Rat je već značajno opteretio odnose između Moskve i Zapada.
- Poljska je “spremna” primiti nuklearno oružje NATO-a, kaže predsjednik
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u ponedjeljak da su Macronova nedavna izjava i druge primjedbe britanskih i američkih dužnosnika potaknule nuklearne vježbe.
“To je nova runda eskalacije”, rekao je Peskov, govoreći o izjavama koje je Kremlj ocijenio provokativnim. “To je bez presedana i zahtijeva posebnu pozornost i posebne mjere.”
Dmitrij Medvedev, zamjenik šefa ruskog Vijeća sigurnosti kojim predsjeda Putin, rekao je da komentari Macrona i Camerona riskiraju gurnuti nuklearno naoružani svijet prema “globalnoj katastrofi”.
Nije to bio prvi put da je europska vojna potpora Ukrajini potaknula zveckanje nuklearnim oružjem. U ožujku 2023., nakon odluke Ujedinjenog Kraljevstva da Ukrajini isporuči oklopne granate koje sadrže osiromašeni uran, Putin je rekao da će rasporediti taktičke nuklearnog oružja na teritoriju susjedne Ukrajine Bjelorusije. Predsjednik te zemlje, bliski Putinov saveznik, tada je u lipnju ustvrdio – ne nudeći dokaze – da je u Bjelorusiji raspoređeno rusko nuklearno oružje “tri puta jače” od onoga koje su SAD koristile protiv Japana u Drugom svjetskom ratu.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je vježba najavljena u ponedjeljak namijenjena “povećanju spremnosti nestrateških nuklearnih snaga za ispunjavanje borbenih zadaća” i da će se održati po Putinovom nalogu. Manevri su trebali uključiti raketne jedinice Južnog vojnog okruga, koji graniči s Ukrajinom, zajedno sa zračnim snagama i mornaricom, rečeno je.
Ruska objava izazvala je malo reakcija u Ukrajini, gdje je glasnogovornik Vojne obavještajne agencije, Andrii Yusov, rekao na nacionalnoj televiziji: “Nuklearna ucjena je uobičajena praksa Putinova režima; to ne predstavlja veliku vijest.”
Washington je reagirao sličnom nonšalantnošću, a glasnogovornik Pentagona Patrick Ryder rekao je novinarima u ponedjeljak da je to “još jedan primjer neodgovorne retorike iz Rusije”, ističući da američke vlasti nisu vidjele nikakve promjene u ruskim strateškim nuklearnim snagama, misleći na njezine interkontinentalne rakete.
Zapadni dužnosnici okrivili su Rusiju za prijetnju širim ratom kroz provokativne radnje. Zemlje NATO-a prošlog su tjedna rekle da su duboko zabrinute kampanjom hibridne aktivnosti na tlu vojnog savezaoptužujući Moskvu da stoji iza njih i rekavši da predstavljaju sigurnosnu prijetnju.
Peskov je te tvrdnje odbacio kao “nove, neutemeljene optužbe upućene našoj zemlji”.
Njemačka je u ponedjeljak priopćila da je opozvala svog veleposlanika u Rusiji na tjedan dana konzultacija u Berlinu nakon navodnog računalnog hakiranja stranke kancelara Olafa Scholza.
U međuvremenu, ukrajinske bespilotne letjelice pogodile su dva vozila u ponedjeljak u ruskoj regiji Belgorod, ubivši šest osoba i ranivši 35 drugih, uključujući dvoje djece, priopćile su lokalne vlasti. To su područje posljednjih mjeseci pogodile snage Kijeva.
Jedno od vozila bio je minibus koji je prevozio radnike na farmi, rekao je guverner Belgoroda Vjačeslav Gladkov.
Nije bilo moguće neovisno potvrditi izvješće.
Dok je ukrajinska vojska uglavnom prikovana na crti bojišnice od 600 milja zbog nedostatka vojnika i streljiva nakon više od dvije godine borbi, ona je upotrijebila svoju vatrenu moć dugog dometa za pogodio mete duboko u Rusiji.
U onom što je uglavnom bio rat iscrpljivanja, Rusija se također uvelike oslanjala na projektile dugog dometa, topništvo i bespilotne letjelice kako bi nanijela štetu Ukrajini.
Snage Kremlja nastavile su s bombardiranjem ukrajinske elektroenergetske mreže, s noćnim napadom ruskih bespilotnih letjelica usmjerenih na energetsku infrastrukturu u sjevernoj ukrajinskoj regiji Sumy. Više gradova i sela u regiji, uključujući Sumy, ostalo je bez struje, rekle su regionalne vlasti.
Rusija je preko noći napala ukrajinske mete s 13 bespilotnih letjelica Shahed, od kojih je 12 presretnuto u regiji Sumy, objavile su ukrajinske zračne snage.
