moldavski imigracijski službenici digli su ruke u siječnju.
Broj ljudi koji su podnijeli zahtjev za državljanstvo toliko je porastao da vlasti nisu uspjele riješiti zaostatke u potrebnih 20 dana. Morali su zatražiti od vlade da privremeno produži vrijeme obrade zahtjeva na šest mjeseci.
Prema vlastima, poplava prijava je bila zbog razloga O Rusima koji teže Moldaviji. Oni su podnijeli 70 posto novih zahtjeva za državljanstvo.
U veljači su Rusi iznenadili Južnokorejce. Nedavno izvješće Finske imigracijske službe to kaže Rusi su postali najveća skupina koja je tražila azil u Južnoj Koreji.
Ukupno 5750 Rusa zatražilo je azil u zemlji 2023. To nije samo pet puta više nego prethodne godine, već i više od ukupnog broja zahtjeva za azilom koje su Rusi podnijeli u Južnoj Koreji između 1994. i 2019. godine.
Posljednjih godina više je Rusa stiglo u druge zemlje nego inače. Na primjer, ljudi su krenuli u Finsku iz Rusije u 2022. oko 6000 poteza. Posljednji put se iz istočnog susjeda u Finsku u isto gusto naseljeno područje doselilo 1991. godine, u godini raspada Sovjetskog Saveza.
U godinama 2022.-2023., emigracija Rusa porasla je veća nego ikad Predsjednik Vladimir Putin za vrijeme vladavine.
Pouzdan gotovo je nemoguće saznati broj ljudi koji su napustili Rusiju. Cilj Putinove administracije bio je umanjiti broj Rusa koji su napustili svoju domovinu dugo vremena.
Mnogi se i dalje mogu prijaviti u zemlji, čak i ako tamo više ne žive. Odricanje od državljanstva je u Rusiji postalo toliko kompliciran proces da to čini sve manje ljudi.
Prema konzervativnoj procjeni, oko 700.000 ljudi napustilo je Rusiju otkako je zemlja započela svoj agresorski rat u Ukrajini 24. veljače 2022. Prema hrabrijoj procjeni, broj ljudi koji su otišli doseći će milijun.
Čak i opreznija procjena već upućuje na znatno ubrzanje iseljavanja. Tijekom Putinove vladavine ljudi nikada nisu napuštali Rusiju tako brzo kao između 2022. i 2023. godine.
Na primjer, između 2000. i 2019. procjenjuje se da je 1,6-2 milijuna ljudi iselilo iz zemlje. U odnosu na to, 700.000 polazaka u dvije godine je dosta.
narod Naravno, u Rusiji ima dovoljno, unatoč odlascima. Krajem prošle godine u zemlji je stalno živjelo oko 146 milijuna ljudi.
No, u iseljavanju Rusa nije važan samo broj ljudi koji odlaze. Emigracija je za Rusiju problematična prvenstveno zbog toga tko odlazi iz zemlje.
Među onima koji su otišli bilo je, primjerice, mnogo visokoobrazovanih stručnjaka kao npr Ekaterina. Prije deset godina preselio se u Finsku. U ovoj se priči pojavljuje samo imenom, jer je javno kritiziranje bivše domovine osjetljiva tema za većinu Rusa koji žive u inozemstvu.
Jekaterina je znanstvenica s doktoratom numeričke regulacije. Kada visokoobrazovani i radno sposobni ljudi poput njega napuštaju Rusiju, više se ne radi samo o iseljavanju. Riječ je o odljevu mozgova, gubitku ruskog ljudskog kapitala u inozemstvo.
Ekaterina, koja je radila kao istraživač na Ruskom državnom hidrometeorološkom sveučilištu, odmah na početku intervjua ističe da odljev mozgova u Rusiju i nije neka novost.
“Odljev mozgova počeo je biti veliki problem na sveučilištu od 1990-ih”, kaže on.
„Kolege su stalno odlazile u inozemstvo u potrazi i za višim istraživanjima i za boljim financiranjem. Devedesetih godina prošlog stoljeća u Rusiji se jedva uzdržavao od plaće istraživača. Bilo je dovoljno samo za najnužnije, kruh i čašu mlijeka.”
Postepeno Jekaterina je također odustala od nade da će se status znanosti u Rusiji poboljšati. Zapravo, početkom 2010-ih ništa više nije upućivalo na to.
„Vodio sam istraživački laboratorij u kojem je radilo nekoliko mladih istraživača. No, jedan za drugim napustili su laboratorij nakon što su našli posao u inozemstvu. Tada sam počeo razmišljati zašto ne bih i ja otišao, ako jednog dana i oni odu.”
Jekaterina je osjetila da je njezina prilika konačno došla kada je Finski meteorološki institut otvorio istraživačko mjesto u Finskoj 2011.
“Prijavio sam se za poziciju i srećom sam bio odabran.”
Sljedeći Godine 2008. Putin je započeo svoj treći predsjednički mandat u Rusiji. Čini se da je to bio poticaj za ubrzanje iseljavanja Rusa 2010-ih.
Izračun Ruske akademije znanosti daje naznaku o veličini odljeva mozgova prije početka agresorskog rata. Prema njemu bi između 2012. i 2020. u inozemstvo otišlo oko 70.000 ljudi iz znanstvene zajednice.
Viši znanstveni suradnik u Institutu za vanjsku politiku Margarita Zavadskaya međutim, nije jasno kakve je osobe Akademija znanosti uključila u svoj izračun.
“Pretpostavljam da su u taj broj uključeni i ljudi koji još ništa nisu objavili, primjerice studenti i doktorandi”, kaže.
Zavadskaya Trenutno radim Naletu istraživačkom projektu. Projekt istražuje političke učinke iseljavanja Rusa u zemlje u koje su se preselili ljudi koji su napustili Rusiju nakon veljače 2022.
Odljev mozgova vjerojatno se nastavio tempom iseljavanja ubrzanog agresorskim ratom. Međutim, prema Zavadskoj, procjena njegove veličine je teška.
“Zapravo, jedine dostupne informacije o namjerama odlaska ruskih studenata dobivaju se putem anketa. Na primjer, u istraživanju Moskovske škole ekonomije 58 posto studenata reklo je da se želi iseliti iz Rusije.
S druge strane, bilo je moguće prikupiti bolje informacije o prihodima i bogatstvu ljudi koji su napustili Rusiju nakon početka agresorskog rata.
“Oni koji su se odselili uglavnom su bili financijski imućni ili bogati ljudi”, kaže Zavadskaya.
Jekaterina nakon preseljenja u Finsku, supruga i kći ostale su živjeti u Rusiji.
Ideja je bila da mogu pratiti kasnije. Zajednička selidba nije se činila hitnom jer se vlakom Allegro udaljenost od Helsinkija do obiteljske kuće u Sankt Peterburgu brzo prelazi.
Međutim, odjednom se život promijenio. Ekaterinin suprug poginuo je u prometnoj nesreći. Kći se, pak, udala i nastavila živjeti u Rusiji do veljače 2022. godine.
“Supruga moje kćeri radi u IT tvrtki, a nakon veljače 2022. tvrtka je odlučila sve svoje operacije preseliti u Njemačku. Tamo sada žive moja kći i njezin muž.”
Ljudi koji su napustili Rusiju nakon početka napadačkog rata uvelike su se raselili po svijetu. Samo mali dio migracije zapravo je otišao u Moldaviju i Južnu Koreju spomenute na početku članka.
Većina emigracije ubrzane agresorskim ratom bila je usmjerena u bivše sovjetske republike. Rusima je bilo lako putovati u zemlje kroz bezvizni režim. Osim toga, ruski jezik je još uvijek prilično dobar u bivšim sovjetskim republikama, što je također moglo utjecati na odluke o putovanju.
Istraživati Ruski mediji specijalizirani za novinarstvo Tochnon prema objavljenim statistikama, tijekom 2022. najviše bi Rusa stiglo u Kazahstan.
Pozivajući se na podatke Imigracijske službe Kazahstana, Tochno procjenjuje da bi zemlja primila ukupno 146.000 Rusa između veljače i prosinca.
Prema Tochnu, Armenija bi primila drugo mjesto po broju Rusa. Prema statistici, njih ukupno 110.000 tamo bi stiglo između veljače i prosinca 2022. godine.
Mreža ruskih znanstvenika u egzilu Re: Rusija također je sastavio vlastitu statistiku o zemljama u koje su Rusi emigrirali nakon veljače 2022.
Ova statistika proteže se od veljače 2022. do srpnja 2023. Po tome bi i Srbija primila Rusa koliko i Kazahstan, odnosno ukupno 146.000.
Prema procjeni Re:Rusije, u zemlje članice EU stiglo bi najmanje 55, a najviše 100 tisuća Rusa.
Jedan odljev mozgova jedne zemlje može se pretvoriti u dobitak mozgova druge zemlje. To se još uvijek ne događa izravno. Mnogo ovisi o tome hoće li druga zemlja uspjeti prihvatiti svoje useljenike i integrirati ih u svoje društvo.
Ljude koji su napustili Rusiju nakon početka agresorskog rata ujedinjuje protivljenje ratu u Ukrajini i Putinovom režimu. Prema istraživačkom projektu Outrush, stavovi ruskih imigranata značajno se razlikuju od stavova prosječnih građana Rusije.
Unatoč tome, ljudi koji su napustili Rusiju suočili su se s neprijateljstvom u zemljama u koje su se preselili. Četvrtina ih je Outrush po na primjer, rekao da je doživio diskriminaciju zbog svoje ruskosti.
Prema Ekaterininom iskustvu, odnos prema ljudima koji su imigrirali iz Rusije u Finskoj je uglavnom bio simpatičan. No, on ne opisuje tako laku osobu koja je napustila Rusiju.
“Ljudi koji su napustili Rusiju ponekad imaju vrlo crno-bijeli pristup svojoj situaciji. Neki od njih uvijek sebi pokušavaju dokazati da je odlazak bio pravo rješenje. Drugi su, pak, ogorčeni što nisu mogli nastaviti život u Rusiji i svoju gorčinu nisu preboljeli.”
Agresorski rat među onima koji su otišli ima i onih koji su se okrenuli. Novinska agencija Bloombergova Prema
Razlog nije nužno bila čežnja za domom, već činjenica da nisu uspjeli izgraditi život izvan Rusije ili da se drugdje jednostavno nisu osjećali dobrodošli.
Zavadskaya, viša istraživačica na Institutu za vanjsku politiku, naglašava u članku objavljenom prošle jeseni u svom članku, da rusku migraciju treba tretirati kao svaku drugu migraciju. Primjerice, političke izbjeglice koje dolaze iz drugih zemalja nisu u istoj mjeri pod sumnjom za špijunažu.
“Politiziranje i širenje straha prema imigrantima je štetno, jer hrani propagandu Kremlja i ratne narative”, piše Zavadskaya.
