Rizik od rata s Rusijom? Njemačka i Europa moraju “više ulagati u obranu”. Njemački veleposlanik u Rimu, Hans-Dieter Lucas, na forumu u Adnkronosu ne isključuje scenarij sukoba i naglašava potrebu za “jačanjem naše obrane i našeg kapaciteta za odvraćanje”. “Nalazimo se u kritičnoj situaciji, rat u Ukrajini se nastavlja, a Rusija je ponovno aktivirala ratnu ekonomiju, ulažući sve više u svoju obrambenu industriju, u svoje oružane snage. To je nešto što naravno pratimo s velikom zabrinutošću”, ističe veleposlanik, stručnjak za Rusiju i sigurnosnu politiku, koji je u Rimu od rujna prošle godine.
U ovom scenariju, “mislim da je zaključak da moramo prirodno uložiti više u jačanje obrane i sposobnosti odvraćanja.” “Iz tog razloga – podsjeća Lucas – ministar obrane Oscar Pistorius nedavno je nekoliko puta govorio o potrebi da naše oružane snage budu sposobne da se suoče s mogućim vojnim sukobom s Rusijom u godinama koje dolaze”. I ne samo to: prema veleposlaniku, “moramo zaista dati sve od sebe kao Nijemci, kao Europljani da ojačamo svoje obrambene sposobnosti”.
I razgovarali smo o novim alatima za financiranje jačanja europske obrane “tijekom posljednjeg Europskog vijeća: Njemačka smatra da postoji potreba za povećanjem naših vojnih kapaciteta i moramo vidjeti koje alate koristiti za financiranje ove potrošnje, što su oni najprihvatljiviji alati,” nastavio je. “Od Komisije EU-a je zatraženo da predstavi prijedlog u kojem će se ispitati sve mogućnosti iu lipnju će biti daljnja rasprava. Jasno je da svi moramo učiniti više.”
“Čekamo da vidimo što će Europska komisija predložiti. Među opcijama – objašnjava Lucas, u odnosu na različite hipoteze na stolu za financiranje povećanih europskih troškova za obranu – postoji uključenost Europske investicijske banke, a to bi zahtijevalo izmjenu statuta ima i onih koje predviđaju više mobiliziranja privatnog kapitala, što je posebno potrebno.”
Tu je i potreba da se troši bolje i učinkovitije”, napominje dalje veleposlanik. Na primjer, ističe, “s Italijom radimo na jačanju suradnje između naših obrambenih industrija”. “Vjerujem – ponavlja – da postoji potreba za jačanjem konsolidacije naše obrambene industrije u Europi”.
Što se tiče hipoteze o euroobveznicama, “moramo uzeti u obzir ono što je njemački Ustavni sud rekao o Next Generation Eu. Postoje ograničenja u pogledu stvari koje treba učiniti u vezi s instrumentom za dijeljenje javnog duga na europskoj razini: bilo bi to teško ali postoje i druge opcije na stolu i moramo procijeniti koji je najprihvatljiviji put za sve države članice za financiranje povećanja europskih vojnih kapaciteta.”
Kad je riječ o Ukrajini, njemački je diplomat ponovio potrebu da se nastavi podržavati obrana od ruskog napada, ali je jasno dao do znanja da Njemačka ostaje čvrsta po pitanju Taurusa. Lucas objašnjava zašto: “Ako bismo Kijevu isporučili projektile Taurus, a njemački vojnici bi na neki način igrali ulogu u korištenju tog oružja, to bi moglo dovesti do situacije u kojoj bi se naša zemlja mogla smatrati stranom u sukobu, a to bi moglo dovesti do daljnje eskalacije.” To je bila zabrinutost kancelara Scholza u vezi s mogućom opskrbom Taurusa i to je bio razlog zašto je odlučio da ih ne isporuči Ukrajini.”
Što se tiče potpore Kijevu općenito, “prije svega sjetimo se da Njemačka već čini mnogo: 2024. dat ćemo doprinos u području vojne pomoći od oko 7 milijardi eura”, rekao je, naglašavajući da je Berlin ” drugi dobavljač nakon Sjedinjenih Država”. Njemački doprinos “već je vrlo značajan”. Pritom je – dodao je – važno napomenuti da su Ukrajini u ovom trenutku najpotrebniji streljivo i protuzračna obrana jer Rusija napada odozgo. U ta dva sektora naša je potpora znatna i mora se ojačati.”
Tijekom Foruma veleposlanik je govorio io situaciji na Bliskom istoku te novim rizicima vezanim uz napetosti između Izraela i Irana. “Napetost je vrlo visoka, ali važno je da ne vidimo novu eskalaciju na Bliskom istoku.” “Važno je – naglašava – da ne vidimo novu eskalaciju jer ono što vidimo već je krajnje zabrinjavajuće što se tiče Izraela i Gaze”. A za budućnost, Lucas je u međuvremenu ukazao na “sadašnju potrebu, prioritet” “stizanja prije svega trenutnog prekida vatre u Gazi i istodobnog oslobađanja talaca. To je prioritet, jer humanitarna situacija u Gaza je neodrživa. Zato pustite taoce i primirje i na temelju toga smirite situaciju, a zatim ponovno pokrenite politički proces s ciljem dvodržavnog rješenja.” “Jer s naše točke gledišta to je jedini način”, istaknuo je, istaknuvši kako “o tome postoji potpuna suglasnost između Njemačke i Italije, potpuna suglasnost oko činjenice da će samo dvodržavno rješenje stvoriti održivu osnovu za dugoročni mir i stabilnost na Bliskom istoku”.
Što se tiče bilateralnih odnosa, njemački veleposlanik na Akcijski plan koji su u studenom u Rimu potpisali premijerka Giorgia Meloni i kancelar Olaf Scholz gleda kao na “vrlo važan i sadržajan dokument, putokaz za daljnje produbljivanje bilateralnih odnosa, koji imaju velika tradicija.”
“Mi smo blisko povezani”, dodao je, podsjetivši na “oko 800 tisuća Talijana ili talijanskog podrijetla koji žive u Njemačkoj, 12 milijuna Nijemaca koji provode odmor u Italiji”. “Naša su gospodarstva visoko integrirana i što se tiče političkih pitanja postoji velika suglasnost između dviju zemalja. Naravno, tu još treba raditi. Na političkom polju – naveo je – postoji ambicija da se zajednički radi u sektoru vanjske sigurnosti politiku i zbog toga smo uspostavili nove formate suradnje između ministarstava vanjskih poslova i obrane. Nastojimo intenzivirati suradnju na području obrambene industrije.
“U gospodarskom sektoru – podsjetio je zatim – radimo na velikom projektu, onom “Južni središnji vodikov koridor”, čiji je cilj proizvodnja i transport zelenog vodika od Sjeverne Afrike do Italije do Njemačke prolazeći kroz Austriju. veliki projekt vrijedan više milijardi dolara na kojem trenutno postoji vrlo intenzivna suradnja.” Postoje mnogi drugi sektori suradnje, “mnoga područja na kojima radimo” i vrlo sam optimističan da će Akcijski plan poslužiti za daljnje produbljivanje i intenziviranje odnosa koji je već vrlo sadržajan”, zaključio je.
Naposljetku, osvrćući se na sljedeće europske izbore, veleposlanik je govorio o riziku iskoraka krajnje desnice povezanog s “jednostavnim odgovorima” na složene krize, od ratova do migracija. “Nije svugdje tako – naglašava – ali generalno mislim da sklonost glasanju za političke snage ekstremne desnice, a ponekad i ekstremne ljevice, ima veze s činjenicom da se ljudi osjećaju nesigurno i destabilizirano zbog sukoba, nekontroliranih migracija. , posljedice klimatskih promjena“.
“Ljudi se osjećaju nesigurno – inzistira veleposlanik – i postoji povećana tendencija traženja ekstremnih i lakih odgovora, a krajnja desnica je sklona davanju pojednostavljenih i nacionalističkih odgovora, poput ‘učinimo našu naciju ponovno velikom’, što zapravo nije odgovor na probleme.” S druge strane, Lucas naglašava govoreći o svojoj zemlji, “Mislim da je u Njemačkoj značajno vidjeti mnogo ljudi koji su izašli na ulice kako bi prosvjedovali protiv krajnje desnice… postoji veliki dio stanovništva koji je vrlo zabrinut i koji je spreman braniti demokraciju.”
