Rim će na dva dana postati prijestolnica NATO-a, zahvaljujući konferenciji koju organiziraju Sioi (Talijansko društvo za međunarodne organizacije) i Odjel za javnu diplomaciju Atlantskog saveza. Dana 15. i 16. travnja, u vojarni Salvo d’Acquisto, deseci stručnjaka, diplomata, vojnika i studenata sastat će se kako bi proslavili 75. obljetnicu Ugovora, ali prije svega kako bi razgovarali o tome kako “osmisliti novu transatlantsku agendu”, kao naslovna stanja . Događaj će otvoriti govor predsjednika Republike Sergia Mattarelle, a zatvorit će ga razgovor između ministra obrane Guida Crosetta i zamjenika glavnog tajnika NATO-a Mircee Geoane.
Sve koordinira veleposlanik Riccardo Sessa, predsjednik Sioija i veliki stručnjak za Savez, gdje je 1978. godine otišao raditi kao prvi tajnik talijanskog predstavništva, prije nego što se 2010. vratio kao stalni predstavnik. U međuvremenu je bio veleposlanik u Beogradu (tijekom krize na Kosovu), Teheranu i Pekingu. “Nažalost, svijet se vratio na početnu točku, na onu 1949. godinu u kojoj je rođen NATO. Na kraju Hladnog rata željeli su integrirati Moskvu u zajedničku sigurnosnu arhitekturu, no umjesto toga stigao je Putin koji je mislio samo probuditi nikad uspavane ambicije carske Rusije. Sada moramo razmisliti o svemu ispočetka, prije nego što bude prekasno”, počinje Sessa u intervjuu za Adnkronos.
“Ruska agresija u Ukrajini dovela je sve uza zid i dovela u pitanje koncept upravljanja krizama, koji je Savez usvojio posljednjih godina, vraćajući se onom kolektivne obrane, o kojoj se razmišljalo. dovesti u pitanje sve koncepte upravljanja krizama i prijeći na koncept kolektivne obrane. I sada sve zemlje koje imaju vojne kapacitete sposobne projicirati se u inozemstvo – a vjerujte mi da ih nema mnogo – moraju preuzeti svoju odgovornost, s golemim reperkusijama na javno mnijenje”, objašnjava Sessa.
Za razliku od uobičajenih slavljeničkih konferencija, često usmjerenih na prošlost, Sioijev program je popis vrlo vrućih pitanja: počevši od osiguravanja kontinuirane i stalne potpore Ukrajini, a zatim se uhvati u koštac s škakljivim pitanjem budućnosti Rusije. Panel je zatim posvećen odvraćanju, temeljnom pitanju s obzirom na to da ga NATO, odnosno Europa, nije uspio primijeniti protiv Putina. “Lako je govoriti, ali je teško znati što danas znače odvraćanje i obrana. U svakom od članova postoje ogromne unutarnje uvjetovanosti. U Europskoj uniji postoji samo jedna država s nuklearnim oružjem, Francuska, koja danas preko svog predsjednika pokazuje mišiće govoreći o ‘vodozemcima na zemlji’, čizmama na zemlji, kada zna da nitko ne želi poslati svoje vojnike . Ali on to čini kako bi potaknuo pozornost europskih vlada: vodi se izuzetno ozbiljna igra o opstanku slobodnog svijeta i ne bojim se upotrijebiti taj izraz”, nastavlja veleposlanik.
Među panelima je i onaj o obrani demokracije, slobode pojedinca i vladavine prava u kojem su sudjelovali Stefania Craxi, predsjednica Komisije za vanjske poslove i obranu Senata, i Lorenzo Cesa, voditelj talijanskog izaslanstva u Skupštini NATO-a. , sudjelovat će. Ali također ćemo razgovarati o strateškom natjecanju s Kinom, “ne neposrednoj prijetnji, ali svakako izazovu broj jedan u bliskoj budućnosti. U tom kontekstu tipični NATO koncepti poput kolektivne obrane, kooperativne sigurnosti i upravljanja krizama vraćaju se kako bi preuzeli posebnu ulogu”, dodaje Sessa.
Povijesna je nazočnost svih 32 veleposlanika članica NATO-a u Bruxellesu, koji su već imali planiran posjet Italiji. “Konferenciji će nazočiti i načelnik Stožera obrane i budući čelnik Vojnog odbora Atlantskog saveza admiral Giuseppe Cavo Dragone, dobitnica Nobelove nagrade za mir Oleksandra Matviichuk, ministri, političari, gosti iz Europe, Sjedinjenih Američkih Država , Izrael, Egipat, Kuvajt, Bahrein i mnoge druge zemlje. Radove će pratiti mnogi mladi ljudi, ne samo studenti Sioija, koji ove godine puni 80 godina, već i druge obljetnice, uključujući one Mediteranskog dijaloga Saveza (1994.) i Istanbulske inicijative o zemljama Zaljeva (2004.), a Nije slučajno što će tri panela biti posvećena Zapadnom Balkanu i Crnom moru, Mediteranu i Zaljevu“, nastavlja Sessa.
A što je sa zajedničkom europskom obranom o kojoj se govori desetljećima? “Ta izvanredna politička klasa koja je stvorila Europsku zajednicu i pridružila se NATO-u, koju je u Italiji vodio De Gasperi, već se pozabavila tim pitanjem, toliko da je Europska obrambena zajednica rođena i propala. Sada se to mora učiniti jednom zauvijek. Inače ćemo se naći na proslavi 80. obljetnice neuspjeha rasprava o europskoj obrani, a to si ne možemo priuštiti”, zaključuje Sessa.
