Rat u Gazi | Potpora Južne Afrike Palestini odražava ideale Mandelinog vremena – a također je i “sjajna PR strategija”

Ako neka zemlja u svijetu preuzela je palestinsku stvar, to je Južna Afrika. To se ponovno primijetilo posljednjih mjeseci, kada je Južnoafrička Republika pozvala Izrael na odgovornost za vojne akcije u Gazi.

U siječnju je Južnoafrička Republika optužila Izrael za kršenje Konvencije o genocidu iz 1948. godine. Južnoafrička Republika pozvala je Međunarodni sud pravde da naredi privremene mjere za “spriječavanje nepopravljive štete” i trenutni prekid vatre u Gazi dok sud istražuje je li Izrael kriv za genocid.

Južne Afrike predsjednik Cyril Ramaphosa upozorio je u veljači da bi se zemlja mogla suočiti s žestokom reakcijom protiv optužbi za genocid.

“Moramo zapamtiti da je naš uspjeh na sudu razotkrio ne samo zločine koje je počinila država Izrael, već i moralni bankrot zemalja koje su svojim propustima i postupcima dopustile genocid u Gazi”, rekao je Ramaphosa.

Izrael napali Gazu pod kontrolom Hamasa u listopadu nakon što su Hamas i druge islamističke skupine u Gazi ubili više od tisuću Izraelaca u iznenadnom napadu na izraelskoj strani i uzeli više od 200 talaca u Gazi. Rat se nastavlja od listopada, a strahuje se da su deseci tisuća Palestinaca poginuli u bombardiranju.

Ali zašto je točno Južnoafrička Republika preuzela aktivnu ulogu u osudi Izraela?

Odgovor leži u povijesti.

hladno tijekom rata južnoafrički režim aparthejda i Izrael, koji okupira palestinske teritorije, surađivali su između ostalog u pitanjima vezanim uz vojnu, diplomatsku i nuklearnu tehnologiju.

Istovremeno su se našli PLO, koji se protivi Izraelu, i ANC, koji promiče prava crnaca u Južnoj Africi.

Docent međunarodnih odnosa na Sveučilištu Leiden Od Vineeta Thakura prema Palestinskoj oslobodilačkoj organizaciji, PLO i trenutno vladajuća stranka u Južnoj Africi, ANC, iza sebe imaju dugu povijest i zajedničko iskustvo u borbi za slobodu.

“Nakon Hladnog rata, borba koju je vodila Palestina i borba protiv apartheida u Južnoj Africi bili su najznačajniji sukobi u svijetu”, kaže Thakur.

vođa PLO-a Jaser Arafat stigao 1970-ih kao prvi vođa oslobodilačkog pokreta u Opću skupštinu UN-a. Arafat je pozvao da se ista prava prošire i na druge oslobodilačke pokrete i iskoristio priliku da osudi režim apartheida u Južnoj Africi jednako žestoko kao što je kritizirao Izrael.

Dvije godine kasnije, vođa južnoafričke stranke ANC Oliver Tambo govorio na Općoj skupštini UN-a i iskazao podršku Arafatu.

Thakurovo prema pojavljivanju Južne Afrike kao branitelja Palestinaca u trenutnom sukobu vrhunac je vanjske politike Južne Afrike od kraja apartheida. Diplomacija i vanjska politika te zemlje često su optuživani da su nedosljedni i nejasni, no potpora Južne Afrike Palestini desetljećima je neupitna.

“Sa stajališta Južne Afrike, pravni postupak ne proizlazi nužno iz poboljšanja stanja ljudskih prava, već iz zajedničke borbe za slobodu i povijesti koja je povezana”, procjenjuje Thakur.

Postoji isto mišljenje Mia Swartgostujući profesor prava na Sveučilištu Witwatersrand, Johannesburg.

“Iako naša vanjska politika nije uvijek bila usklađena s idealima našeg ustava, uporno smo podržavali određene zemlje, poput Palestine”, kaže Swart.

Crnpurast ističe, međutim, da je potpora Palestini relativno sigurna vanjska politika za Južnu Afriku.

“Mnogi su komentirali da Južna Afrika riskira svoj odnos sa Sjedinjenim Državama. Ali mi smo kao zemlja procijenili kolika je cijena potpore Palestini. Kad bismo poduzeli korake koji bi natjerali Kinu ili Rusiju da se drže podalje, na primjer, to bi bio veći rizik za Južnu Afriku”, kaže Swart.

Potpora Palestini u godini parlamentarnih izbora u Južnoafričkoj Republici također može skrenuti pozornost s brojnih problema u zemlji. Prema Swartu, situacija u Palestini može biti korisna za ANC jer skreće pozornost s kritike stranke.

“Fokusiranje medija na pitanje Palestine izvrsna je PR strategija za ANC”, kaže Swart.

Južna Afrika je snažno uključen u takozvani Pokret nesvrstanih. Pokret nesvrstanih je organizacija više od stotinu zemalja, koja je nastala tijekom Hladnog rata kao protuteža NATO-u i Varšavskom paktu predvođenim Sovjetskim Savezom.

“Mi se borimo protiv hegemonije Zapada.”

Swart naglašava da Južna Afrika sebe vidi kao jednu od vodećih zemalja u Africi i kao značajan dio globalnog juga.

“Palestinsko pitanje dobro se uklapa u vanjskopolitičke teme do kojih je Južnoafrička Republika stalo. Kao država, također se borimo protiv hegemonije Zapada i Sjedinjenih Država“, kaže Swart.

Oba stručnjaka ističu da ne postoji Južna Afrika Nelson Mandela viđen u posebno dobrom svjetlu nakon vladavine. Inicijativa koju je Južnoafrička Republika pokrenula pred Međunarodnim sudom pravde, kritizirajući Izrael, može predstaviti zemlju kao boljeg “građanina svijeta”.

“Južna Afrika sada izgleda slično Južnoj Africi 1990-ih kada se borila za svoja prava”, navodi Thakur.

U godini 1994. Južnoafrički predsjednik Nelson Mandela napisao je dokument koji je postao kamen temeljac vanjske politike. Prema njoj, ljudska prava su baklja vodilja za Južnu Afriku.

Od kasnih 1990-ih, južnoafrička vlada je – Thabo Mbeki, Jacob Zuma i Cyril Ramaphosa tijekom predsjedničkih mandata – ali opetovano podržavao autoritarne režime, posebno na globalnom jugu. Južnoafrička Republika zažmirila je na kršenja ljudskih prava u, primjerice, Kini, Rusiji, Sudanu i Zimbabveu.

Ideali koje je postavio Mandela stoga nisu ostvareni u vanjskoj politici posljednjih desetljeća. Prema Thakuru, slučaj iznesen pred Međunarodni sud pravde također može utjecati na smjer vanjske politike Južne Afrike, jer je slučaj snažno utemeljen na kršenju ljudskih prava.

“Ako Južna Afrika u budućnosti bude vodila vanjsku politiku koja ne poštuje ljudska prava, to bi moglo dovesti do jačih kritika i negativnih posljedica nego prije. Država je stoga i sebi dala primjer koji mora slijediti.”

Međutim, prema Swartu je važna tužba koju je podnijela Južna Afrika.

“Ne radi se samo o pasivnom pristupanju sporazumu, već on uključuje mogućnost djelovanja na sprječavanju genocida. Nadam se da će tužba potaknuti zemlje na globalnoj razini da razmišljaju o sukobima i njihovim posljedicama u, primjerice, Demokratskoj Republici Kongo i Sudanu“, kaže Swart.

Rating
( No ratings yet )
Loading...
VRT