U ponedjeljak Vijeće sigurnosti UN-a glasalo je za trenutni prekid vatre u Gazi i oslobađanje svih talaca u tom području.
Rezoluciju je Vijeće odobrilo sa 14 prema 0 glasova. Sjedinjene Države bile su suzdržane.
Nakon terorističkog napada ekstremističke organizacije Hamas u listopadu, Sjedinjene Države su vojno i diplomatski podržale Izrael koristeći pravo veta na tri glasovanja o prekidu vatre u Vijeću sigurnosti.
Glasovanje u ponedjeljak protumačeno je kao okretanje SAD-a protiv Izraela. Ipak, ne možemo govoriti o nikakvom diplomatskom plimnom valu.
“Ovaj bio je prijevod najmanji koliko se može prevesti”, kaže docent međunarodnog prava na Sveučilištu u Helsinkiju Immi Tallgren.
Tallgren ističe da bi Sjedinjene Države mogle zauzeti još jaču poziciju u kontekstu UN-a.
“Nisu glasali za, samo nisu stavili veto.”
Tallgren također napominje da američki veleposlanik pri UN-u Linda Thomas-Greenfield je odmah nakon glasovanja naglasio da to nije obvezujuća rezolucija. Međutim, za tu tvrdnju nema jasne potpore u međunarodnom pravu, smatra Tallgren.
Vijeće sigurnosti UN-a može izravno obvezati članice UN-a, odnosno države. Međutim, u slučaju Gaze druga strana nije država nego Hamas. No, prema Tallgrenu, postoji, primjerice, ranija sudska praksa vezana uz Kosovo da Vijeće sigurnosti može obvezivati i druge strane.
Uskoro nakon glasovanja u Vijeću sigurnosti, ministar koji pripada izvanrednoj izraelskoj vladi Benny Gantz navedeno u servisu za razmjenu poruka X, da rezolucija UN-a nema nikakav operativni značaj za Izrael.
Tallgren je siguran da se Izrael od ponedjeljka neće pridržavati rezolucije. Prema njegovim riječima, ništa automatski ne proizlazi iz nepoštivanja rezolucije.
“Ne postoji policija ili sudski izvršitelj koji bi izašao i kaznio Izrael”, kaže Tallgren.
Ipak, Tallgren odluku ne smatra beznačajnom. Suzdržanost SAD-a bila je prvi put da su SAD stale na stranu Izraela tijekom sukoba u Gazi.
““Ovo je bio prijevod (iz Sjedinjenih Država) onoliko malo koliko se može prevesti.”
Lutati na liniji je izvršni direktor Federacije UN-a Helena Laukko. Kaže da rezolucija još ne znači stvarnu promjenu situacije u Gazi.
Ako Izrael doista odluči ne poštivati odluku Vijeća sigurnosti, opcije Vijeća uključuju, primjerice, ekonomske i trgovinske sankcije, zabranu putovanja ili zabranu izvoza oružja.
Laukko naglašava da se o primjeni takvih sankcija mora odlučiti jednoglasno. Tada bi moglo doći do izražaja različito stajalište Sjedinjenih Država o obvezujućoj prirodi odluke.
Ipak, Laukko vjeruje da će Izrael sada biti pod još jačim pritiskom nego prije. Prema njegovim riječima, zemlja je financijski, primjerice, puno na kocki.
“Ne mislim da Izrael može djelovati sam na neodređeno vrijeme bez razmatranja perspektiva drugih”, kaže Laukko.
Laukko ističe da rezolucija ne nameće obveze samo Izraelu, već i Hamasu.
Tallgren kaže da bi prave sankcije zahtijevale oštrije rezolucije.
Prema njegovim riječima, tako nešto bi se moglo napisati na temelju sedmog poglavlja Povelje UN-a, koje predviđa radnje koje treba poduzeti radi zaštite mira i sigurnosti.
Osim toga, Tallgren kaže da jezik korišten u rezoluciji od ponedjeljka nije bio toliko odlučan koliko bi odlučnost UN-a bila dovoljna.
“Slaba država bi poslušala, ali čvrsta država poput Izraela neće poslušati ako nešto drugo ne slijedi”, kaže Tallgren.
Tallgrenova međutim, sve se više ljudi nada promjeni u smjeru Izraela.
Odluka Vijeća sigurnosti, suzdržanost SAD-a i istraga Međunarodnog kaznenog suda znakovi su nastojanja da se Izrael natjera da promijeni kurs.
Međutim, stvari se ne kreću brzo i potrebno je nekoliko rješenja.
“Ovo je UN. To je onoliko snažno koliko zemlje članice žele da bude. UN nije problem, države jesu”, kaže Tallgren.
