Ukrajina već mjesecima traži projektile dugog dometa. Sada je predsjednik Volodymyr Zelensky zadovoljan Sjedinjenim Državama: Kijev je već počeo primati Atacms za udar duboko u Rusiju u ratu koji traje više od 2 godine. Predsjednik Joe Biden potpisao je zakon koji uključuje paket pomoći i naoružanja vrijedan 61 milijardu dolara.
Paket iznenađenja
Atacmi su, međutim, već u tajnosti isporučeni Kijevu početkom mjeseca, kako je predviđeno paketom od 300 milijuna odobrenim 12. ožujka usred opće ravnodušnosti. Očigledno ograničena ponuda.
“Nije objavljeno da Ukrajini dostavljamo” nove Atacme “jer smo željeli održati operativnu sigurnost Ukrajine, kao što su tražili”, objasnio je pukovnik Garron Garn, glasnogovornik Pentagona. U biti, Kijev je tražio diskreciju u upravljanju ‘mini-paketom’. Sve, dakle, govori da su nove rakete već korištene protiv Rusije.
Stari i novi Atacms, razlike
U jesen prošle godine Sjedinjene Države poslale su u Ukrajinu verziju projektila ‘srednjeg dometa’, sposobnu pogoditi ciljeve udaljene oko 160 km. Sada novi Atacmi mogu promijeniti sliku na terenu budući da se mogu lansirati preko 300 km. Karakteristike oružja omogućuju Ukrajini drugačiji pristup u iznimno kompliciranom sukobu u proteklih 6 mjeseci.
Snage Kijeva bile su prisiljene odustati od terena duž Istočne fronte, zbog inferiornosti u pogledu ljudstva i streljiva. Sada novi Atacmi mogu pružiti veću zaštitu kijevskoj vojsci i mogu zakomplicirati planove Moskve, koja posljednjih mjeseci može gotovo svakodnevno napadati ukrajinske gradove vrlo teškim napadima.
U središtu pažnje je i istok Ukrajine. Rusija nastavlja pritiskati, osvajajući područje Ocheretyne, gdje je željeznički čvor od posebne važnosti, i selo Novobakhmutivka. Snage Moskve pokušale su osvojiti i položaje u području Chasiv Yar, četrdesetak kilometara sjevernije, ali su tada odbijene.
Putinov plan pred novim oružjem
‘Službeni’ ulazak dalekometnih Atacmova na ratište neizbježno prisiljava Rusiju da preispita svoje planove. Prije više od mjesec dana predsjednik Vladimir Putin spomenuo je mogućnost stvaranja tampon zone za zaštitu regija koje je Moskva anektirala. Regija Kharkiv dospjela je u središte pažnje‘kandidata’ da postane meta ofenzive koju bi Rusija mogla pokrenuti između kraja proljeća i početka ljeta.
Putinov plan potvrdio je posljednjih nekoliko sati glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, koji je na konkretno pitanje odgovorio: “Ništa se nije promijenilo” u odnosu na riječi čelnika. Pitanje dalekometnog oružja i potencijalnih napada na područja na kojima je ono koncentrirano “odgovornost je oružanih snaga. Nismo kvalificirani o tome ništa govoriti”, dodao je, prešućujući operativne detalje.
