Putinov rat se okreće protiv njega. Priopćeno je iz vrha EU. Pridružit će se još država

Ruska invazija na Ukrajinu 2022. dala je novi poticaj naporima Europske unije da primi više zemalja, rekao je u ponedjeljak predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel govorio je u srijedu uoči 20. obljetnice “velikog praska” proširenja EU-a, kojim je Uniji dodano 10 zemalja, uglavnom bivših komunista, uključujući Poljsku i Mađarsku, ali i mediteranske otoke Maltu i Cipar , 2004. godine, imao je samo 15 članova.

“Bio je to poziv povijesti da se ujedine europske zemlje”, rekao je Michel novinarima o proširenju 2004. “Dvadeset godina kasnije, suočavamo se sa sličnim izazovom jer postoji ovaj geopolitički kaos, uključujući i ovaj ruski rat protiv Ukrajine. I suočavanje s ovim. Kaos je geopolitička strategija za ponovno ujedinjenje”, objasnio je predsjednik Europskog vijeća.

Charles Michel, bivši belgijski premijer, objasnio je da su zemlje koje su se pridružile 2004. godine zabilježile porast ukupnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) po glavi stanovnika s oko polovine tadašnjeg prosjeka EU-a na 80% sada.

Među aktualnim kandidatima za ulazak u EU, koja danas ima 450 milijuna stanovnika, šest je zemalja Balkana, te Ukrajina, Gruzija i Moldavija. Ukrajina je daleko najveća potencijalna članica, s otprilike 40 milijuna stanovnika i važnim poljoprivrednim sektorom, navodi .

“Zbog rata koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine, postoji novi poticaj, oživljavanje strategije (EU) proširenja”, rekao je Michel. “To je izazov. Ali što je alternativa? Alternativa bi bila užasna i neodgovorna pogreška od strane EU”, rekao je, pozivajući EU i zemlje kandidatkinje da provedu potrebne reforme za novo proširenje do 2030.

EU sebe smatra miroljubivim gospodarskim projektom rođenim iz pepela Drugog svjetskog rata.

Rumunjska i Bugarska također su se pridružile 2007., a najnovija članica je Hrvatska koja je pristupila 2013., dok je UK jedina zemlja koja je napustila EU nakon referenduma 2016.

Neki zapadnjaci postali su kritični prema širenju EU-a prema istoku, nakon godina sporova oko pridržavanja liberalno-demokratskih vrijednosti europskog bloka od strane nekih vlada novopridruženih zemalja, posebno nacionalističkih vlada Poljske i Mađarske u posljednjih godina, ali su imali i brojne probleme s Rumunjskom i Bugarskom, koje su dugo nakon pristupanja bile pod posebnim nadzorom po pitanju antikorupcijske borbe.

Bogate članice europskog bloka također su oprezne s primanjem velike i relativno siromašne zemlje poput Ukrajine, koja bi mogla apsorbirati previše resursa iz blagajne EU. No Charles Michel smatra da bi to umjesto toga bila prednost za povećanje međunarodnog utjecaja EU-a. “EU je jedna od tri velike regionalne sile diljem svijeta, zajedno s Kinom i Sjedinjenim Državama. I s ovim novim proširenjem, ideja nije samo postati veća. Također je biti i utjecajnija”, rekao je predsjednik EU-a.

On, međutim, vjeruje da će Ukrajina trebati posebne prijelazne aranžmane jer će se morati obnoviti nakon rata, dok će EU također morati biti oprezan u pogledu potpunog otvaranja prema velikom ukrajinskom stanovništvu i izvozu njegove hrane.