Rusija ne izlaže na 60. međunarodnoj umjetničkoj izložbi Venecijanskog bijenala, kao na prethodnoj izložbi, koja je otvorena dva mjeseca nakon početka invazije na Ukrajinu. Ali paviljon otvoren 1914. prema projektu Alekseja Shchuseva, arhitekta cara, a zatim i na Staljinovom dvoru, nije ostao zatvoren kao 2022., nakon što su kustos Raimundas Malasauskas i umjetnici Aleksandra Sukhareva i Kirill Savchenkov podnio ostavku u znak prosvjeda zbog “ovog politički i ljudski nepodnošljivog rata”.
Prostor nedavno restauriran kao “kazališni stroj za suvremenu umjetnost”, u namjerama studija Kasa (Kovaleva&Sato Architecs) koji je nadgledao radove, prodan je Boliviji. Prisutnost južnoameričke zemlje na Giardini della Biennaleu “ponovo dovodi u pitanje hijerarhije koje su se činile nepromjenjivima. Sada nam je dopušteno da se naš glas čuje uz one nacije koje su uvijek bile zastupljene na ovoj pozornici”, objašnjavaju kustosi projekta “Qhip Nayra Uñtasis Sarnaqapxañani” (Idemo naprijed gledajući budućnost u prošlost) postavljenog za Međunarodnu izložbu umjetnosti koja će biti otvorena za javnost od subote do 24. studenog, u “srcu” mjesta gdje su osmislili i izgradili svoje paviljone uključuju zemlje koje su prve sudjelovale u događaju, od kojih su velika većina bile zapadne.
“Rusija koja nas je tretirala kao prijateljsku zemlju, a ne kao stranca”, ističe se, pozivajući se na naslov koji je odabrao kustos 60. izložbe Adriano Pedrosa “Stranci posvuda. Stranieri Ovunque”. Sudjelovanje Bolivije na ovom bijenalu “savršena je prilika za slavlje naše raznolikosti, naše višenacionalnosti, s obzirom na dvjestotu obljetnicu osnutka naše države”. Na inauguraciji je bilo mnogo Rusa.
Rusija je “vjerovala u važnost, kvalitetu i sadržaj našeg projekta”, ističu kustosi. Ali odluka je bila bolna. Prošle jeseni, doznaje Adnkronos, ličnosti iz svijeta umjetnosti u Rusiji neformalno su istraživale, sa svojim kontaktima u Italiji, u pokušaju da identificiraju mogući projekt prikladan vremenu s kojim bi sudjelovali na 60. izložbi.
Situacija zugzwanga, sažeta šahovskom slikom – pozicija u kojoj svaki potez donosi nedostatak – i nizom eufemizama ruskih novina Kommersant: dodjeljivanje paviljona “suvremenim umjetnicima s često nesuvremenim položajem u Rusiji” , opasna opcija kako za nositelje projekta koji su za same sudionike rizik “ekstremizma” smatrali na pragu svakog izraza, tako i za domoljubne umjetnike koji bi u inozemstvu umnožili kritike i stvorili plodno tlo za odmazdu. Jer u Moskvi, čitajući ruske novine, čini se da je ponovno isplivala noćna mora povezana s Bijenalom iz 1977., u kojem je umjetnost neslaganja iza zavjese dodana nacionalnim paviljonima.
Ministar kulture u Moskvi obavijestio je organizatore da zemlja neće sudjelovati na 60. međunarodnoj umjetničkoj izložbi, Biennale je tada objavio u priopćenju prošle veljače u kojem se podsjetilo “da je zatvaranje Ruskog paviljona na 59/a umjetničkoj izložbi 2022. odlučili su povjerenik i kustos” koje je imenovao isti ministar te da “sve zemlje priznate od Talijanske Republike mogu u potpunoj autonomiji” zatražiti službeno sudjelovanje” na izložbi.
Odabir Estado Plurinacional de Bolivia, prema službenom terminu uvedenom novim Ustavom iz 2009. godine, koji je zauzvrat otvorio paviljon umjetnicima iz drugih zemalja Južne Amerike, kruna je značajnih pomaka u bilateralnim odnosima. Predsjednik Luis Arce očekuje se u Moskvi sljedećih mjeseci. Rusiji je, uz Kinu, dopušteno da iskorištava ogromna nalazišta litija u Andama. Istraživački reaktor koji je isporučila Rusija bit će otvoren do sljedeće godine na nadmorskoj visini većoj od 4 tisuće metara.
Uz suzdržan glas na rezoluciju Opće skupštine Ujedinjenih naroda iz veljače prošle godine, za trenutačni prekid rata i povlačenje ruskih snaga s ukrajinskog teritorija, te onu iz ožujka 2022., za trenutni prekid vojnih operacija Moskve u Ukrajina, La Paz je pozitivno odgovorio na potragu Moskve za saveznicima na globalnom jugu svijeta, umjetnom konstruktu, kada je u pitanju politika, koji se u ruskim namjerama suprotstavlja kolektivnom Zapadu kojeg retorika Kremlja poistovjećuje s neprijateljem. iza Ukrajine.
Tako je Bolivija katapultirana iz Artspace4renta iznajmljenog 2022. u Cannaregiju u jedan od najistaknutijih paviljona Gardensa, s otvorom na lagunu koju je izvorno želio Shchusev i obnovio Kasa-inom restauracijom, kao i zelenilom gipsanog eksterijera u sklad s drvećem koje okružuje zgradu. Stroj kazališne umjetnosti je proradio: multinacionalizam koji je karakterizirao Sovjetski Savez u njegovim prvim godinama života, koji se vratio u modu u Putinovom govoru kako bi držao podalje nezadovoljstvo etničkih periferija zemlje, pronašao je u Estado Plurinacional rješenje za slijepu ulicu. .
Međunarodna umjetnička izložba “Stranieri Ovunque. Stranci posvuda” kustosa Adriana Pedrose bit će otvorena za javnost od subote 20. travnja do nedjelje 24. studenog 2024. u Giardinima i Arsenaleu.
