Otkako je Srettha Thavisin formirao novu koalicijsku vladu u kolovozu prošle godine, dodatna uloga premijera kao ministra financija izblijedjela je u drugi plan.
U proteklih šest mjeseci, njegov naporan plan putovanja odveo ga je u 14 zemalja na sastanke sa svjetskim čelnicima i poslovnim direktorima.
Časopis Time nedavno je stavio Srettha na svoju naslovnicu s naslovom “Prodavač”.
Pojavila su se izvješća da se planira osloboditi odgovornosti Ministarstva financija i da će mjesto ponuditi bliskom suradniku obitelji Shinawatra, koja kontrolira vladajuću Pheu Thai stranku.
Novi ministar financija vodit će i gospodarski tim koji čine ključni ministri iz različitih stranaka koalicijske vlade. To bi moglo predstavljati brojne izazove za novog ministra financija i njegov tim.
Gospodarski rast Tajlanda bio je spor gotovo cijelo desetljeće sa stopom rasta ispod 2 posto.
“Bit će teško ubrzati gospodarski rast ove godine”, rekao je Supavud Saicheua, savjetnik financijske grupe Kiatnakin Phatra.
Prijetnja deflacije
Kritičari su zabrinuti zbog prijetnje deflacije, zbog negativne inflacije u posljednjih nekoliko mjeseci. Banka Tajlanda (BOT) ublažila je takve strahove, rekavši da je gospodarstvo još uvijek na putu oporavka nakon pandemije COVID-19.
Neki ekonomisti žele vidjeti svježe ekonomske podatke kako bi provjerili prijeti li recesija.
Srettha i njegovi suradnici u kabinetu neprestano su zvonili na uzbunu, govoreći da je gospodarstvo na rubu litice. Oni krive BOT što nije smanjio kamatnu stopu.
Još jedan čimbenik koji povećava strah od deflacije je kinesko gospodarstvo, koje trenutno doživljava sporiji rast, pored drugih iscrpljujućih izazova kao što su pucanje mjehura nekretnina, visoki dug lokalnih vlasti, niska domaća potrošnja i prekapacitiranost koja dovodi do proizvodnje dobara daleko prekoračenje potražnje.
Kombinirana manja domaća potražnja i višak kapaciteta natjerali su Kinu da izvozi jeftinu robu na globalna tržišta.
“Jeftina roba iz Kine snizila je cijene diljem svijeta, a pritisak je također na Tajlandu, što izaziva zabrinutost zbog deflacije”, rekao je Supavud.
Prijetnja deflacije bila bi jedna od glavnih točaka na dnevnom redu sljedećeg ministra financija i njegovih ministara gospodarstva.
Koji bi mu alat bio na raspolaganju? Srettha i njegov tim bili su zaokupljeni provedbom sheme dijeljenja novca prema kojoj
Građani Tajlanda u dobi od 16 i više godina dobili bi 10.000 bahta putem digitalnog novčanika za trošenje. Ukupni trošak ovog projekta je 500 milijardi bahta.
Stručnjaci sumnjaju u isplativost sheme kao i u izvore financiranja.
BOT i Svjetska banka predložili su da vlada smanji shemu davanjem novca samo onima koji su u potrebi.
Međutim, ciljani pristup nije ono što vlada želi. Suština njegovog argumenta je da za jačanje gospodarstva veliki dio stanovništva mora biti pokriven. Program ima za cilj pokriti 50 milijuna od oko 66 milijuna ukupnog stanovništva zemlje.
Zbog ograničenih državnih prihoda, vjerojatno je da će vlada morati posuditi više novca za provedbu sheme donacija.
To otvara pitanje povećanja javnog duga s ionako neugodne razine od 62,5 po bruto domaćem proizvodu (BDP) iz veljače. Povećanje javnog duga učinilo bi fiskalni deficit neodrživim.
Zastupnički dom tek je nedavno donio zakašnjeli nacrt proračuna za fiskalnu godinu 2024. Vlada je odredila rashode na 3,48 trilijuna bahta s deficitom od 693 milijarde bahta.
Državne financije nisu u dobrom stanju zbog fiskalnih deficita koji se gomilaju već nekoliko godina.
Manjak prihoda
“Državni prihodi mogu podmiriti samo tekuću potrošnju (plaće državnih dužnosnika, zdravstvo i uzdržavanje). Svaki baht za kapitalnu potrošnju je posuđen,” žalio se Supavud.
Težak zadatak novog ministra financija je kako povećati prihode. Jedan od načina bio bi veći gospodarski rast, ali samo to možda nije dovoljno.
Legalizacija poslovanja kockarnica se vidi kao opcija. Srettha je podržao ideju o uspostavi kompleksa za zabavu. Donji dom upravo je potvrdio prethodnu studiju zakona o kockanju.
Srettha je rekao da će kabinet sljedeći nacrt nacrta zakona i proslijediti ga parlamentu. Trebat će neko vrijeme prije nego što se donese zakon i uđu ulaganja u kasino.
Stručnjaci su predložili da vlada uči od Japana i drugih zemalja koje su bile uspješne s poreznim reformama, što je uglavnom povećanje poreza.
Japan je proveo golemu monetarnu i fiskalnu ekspanziju kako bi izvukao gospodarstvo iz deflacije.
Zemlja je upravo okončala svoju iznimno labavu monetarnu politiku koja je dopuštala negativnu kamatnu stopu do prošlog mjeseca.
Japan je podigao porez na potrošnju u nekoliko krugova do trenutno 10 posto. Tajlandski ekonomisti i Svjetska banka predložili su da tajlandska vlada podigne porez na dodanu vrijednost sa 7 posto na 10 posto.
Svaki postotni bod povećanja donio bi oko 60 milijardi bahta. Srettha nije dao takvu inicijativu, pa bi odluku trebao donijeti novi ministar financija.
Reforme financijskog tržišta
Osim sporijeg gospodarskog rasta, pitanje korporativnog upravljanja u uvrštenim javnim poduzećima odigralo je ulogu u trenutnom padu.
Tajlandska burza je među burzama s najgorim rezultatima na svijetu. Indeks je pao 15 posto prošle godine i nastavlja se boriti ove godine nakon računovodstvenih skandala i neplaćanja korporativnih obveznica nekih kompanija.
Komisija za vrijednosne papire i burzu (SEC) i Tajlandska burza dionica (SET) uvele su neke nove mjere.
Glavni kandidat za ministra financija je Pichai Chunhavajira, koji je predsjednik SET-a i direktor u upravnom odboru SEC-a.
On vjerojatno dobro zna kako zadobiti povjerenje ulagača i mogao bi osigurati zaštitu malih ulagača, kao i njegovati snažnu kulturu upravljanja.
Osim što se javni dug približava opasnoj razini, još više zabrinjava dug kućanstava koji iznosi 91 posto BDP-a.
“Dok je Kina doživjela sporiji rast, dug njezinih kućanstava puno je niži i iznosi oko 60 posto BDP-a, tako da postoji prostor za povećanje tog duga. Tajlandski dug kućanstava već je preopterećen”, rekao je Jitipol Puksamatanan, ekonomist i investicijski strateg.
“Ako Tajland pati od deflacije, dug će se realno povećati”, kaže Supavud.
Upozorio je da će biti vrlo teško izvući gospodarstvo iz deflacije. Pogledajte Japan kao primjer. Zemlji je trebalo oko 20 godina da se izvuče iz deflacije, kaže on.
Privlačenje izravnih stranih ulaganja
Odbor za ulaganja je optimističan da će Tajland primiti izravna strana ulaganja od preko 500 milijardi bahta nakon Sretthinih putovanja u 14 zemalja.
Potencijalna područja ulaganja uključuju pogone za proizvodnju poluvodiča, što Tajlandu treba, budući da globalna AI groznica povećava potražnju za računalnim čipovima.
“Moramo pričekati da vidimo hoće li se te potencijalne investicije stvarno ostvariti”, rekla je Piti Srisangnam, profesorica ekonomije na Sveučilištu Chulalongkorn.
Za usporedbu, Vijetnam je bio vrlo uspješan u privlačenju stranih ulaganja jer je zakone uskladio sa standardima OECD-a (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) i provodi regulatornu giljotinu – ukidanje zastarjelih zakona i propisa koji su prepreka poslovanju – rekao je. .
Vijetnam je također pokazao da je ozbiljan u suočavanju s korupcijom. Nismo vidjeli reformu zakona u Tajlandu i zemlja ima negativan imidž. Vladavina prava ključno je pitanje za ulagače, dodao je Piti.
Radničko pitanje
Tajland bi se mogao suočiti s nedostatkom radne snage jer radno stanovništvo ima trend pada. Očekuje se da će radna snaga pasti na 47 milijuna 2030. s oko 50 milijuna koliko ih trenutno ima.
Zemlja se također suočava s nedostatkom kvalificirane radne snage. Izazov je kako pronaći odgovarajuću radnu snagu.
Zemlja bi trebala otvoriti svoje tržište za kvalificirano osoblje, a ne samo za jeftiniju radnu snagu iz susjednih zemalja kao sada, dodao je Supavud.
Tajlandski PBS World’s Business Desk
