Rusija je priznala dvije godine u svoj invaziju na Ukrajinu u petak da je “u ratnom stanju”, jer je pokrenuo veliki val raketnih i bespilotnih napada na teritorij svog susjeda. Priznanje označava eskalaciju u službenom jeziku koji se koristi za opisivanje sukoba, koji je Kremlj prvotno nazvao “specijalnom vojnom operacijom”.
Rusija je ispalila gotovo 90 projektila i više od 60 bespilotnih letjelica kamikaza iranskog dizajna, oštetivši “desetke” energetskih objekata, uključujući elektrane, u, kako su ukrajinski dužnosnici rekli, pokušaju onesposobljavanja električne mreže i mreže grijanja u zemlji.
- Dok pomoć Ukrajini jenjava, 15 članova Zastupničkog doma radi na odobravanju sredstava
Najmanje tri osobe su poginule, a više od 20 ozlijeđeno, prema ministarstvu unutarnjih poslova i lokalnim dužnosnicima.
“Mi smo u ratnom stanju”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u intervjuu za prokremaljske novine, objavljenom u petak. Da, to je počelo kao specijalna vojna operacija, ali čim se formirala ta skupina, kada je kolektivni Zapad postao sudionik na strani Ukrajine, za nas je to već postao rat“, rekao je Peskov.
Moskva često optužuje Zapad za izravno sudjelovanje u sukobu opskrbljujući Ukrajinu oružjem.
Kasnije u petak, Peskov je pojasnio svoje izjave novinarima.
“Ovo je specijalna vojna operacija, ništa se nije promijenilo. Ja kažem da je to suštinski nakon ulaska kolektivnog Zapada za nas preraslo u rat. To nije vezano ni za kakve zakonske promjene. Ovo je specijalna vojna operacija de iure. Ali de facto, zapravo, za nas se to pretvorilo u rat nakon što je kolektivni Zapad sve izravnije povećavao razinu svoje uključenosti u sukob”, rekao je novinarima.
Na pitanje o ljudima u Rusiji koji su kazneno osuđeni zbog korištenja riječi “rat” za opisivanje sukoba, Peskov je usporedbu nazvao “neprikladnom”.
“Kontekst je drugačiji”, rekao je Peskov. “Riječ ‘rat’ se koristi u različitim kontekstima. Samo usporedite kakav kontekst imam ja i kakav je to kontekst u slučajevima koje navodite.”
“Najveći zabilježeni” ruski napadi na ukrajinsku energetsku mrežu
Ruski napadi pogodili su najmanje devet regija – od Kharkiva i Zaporizhzhia blizu prve linije do Lavova i Ivano-Frankivska u zapadnoj Ukrajini, stotinama milja daleko od borbi.
Državna elektroenergetska mreža Ukrajine, Ukrenergo, priopćila je: “Jutrošnji ruski napad na ukrajinski energetski sustav bio je najveći u povijesti.”
“Oštećeni su deseci objekata elektroenergetskog sustava”, uključujući termo i hidroelektrane, kao i glavne i regionalne dalekovode, a u sedam regija došlo je do hitnih isključenja struje, navodi se.
Zelenskyy ponovno moli za pomoć
“Svijet vidi mete ruskih terorista što je moguće jasnije: elektrane i vodove za opskrbu energijom, brane hidroelektrane, obične stambene zgrade, čak i trolejbus”, rekao je predsjednik Volodymyr Zelenskyy.
U petak je još jednom apelirao na više zapadnog oružja, kritikujući političku “neodlučnost” koja, kako je rekao, košta Ukrajince života.
Ukrajina se bori s nedostatkom protuzračne obrane kako bi zaštitila svoje nebo i streljivo na zemlji, s vitalnim paketom vojne pomoći od 60 milijardi dolara trenutno zadržanim u američkom Kongresu.
“Ruske rakete nemaju kašnjenja, kao ni paketi pomoći našoj zemlji. ‘Shahed’ (dronovi) nemaju neodlučnosti, poput nekih političara. Važno je razumjeti cijenu kašnjenja i odgođenih odluka”, rekao je Zelenskyy.
“Potrebna nam je protuzračna obrana da zaštitimo ljude, infrastrukturu, domove i brane. Naši partneri znaju točno što je potrebno. Oni nas definitivno mogu podržati… Život se mora zaštititi od ovih neljudi iz Moskve.”
Ukrajinske zračne snage priopćile su da su oborile 37 od 88 projektila ispaljenih tijekom noći i 55 od 63 drona.
Zbog štrajkova je oko 700.000 potrošača ostalo bez struje u sjeveroistočnoj regiji Harkov, rekao je guverner Oleg Synegubov.
“Cilj nije samo oštetiti, već ponovno pokušati, kao i prošle godine, uzrokovati raspad energetskog sustava zemlje velikih razmjera”, rekao je ministar energetike German Galushchenko.
Prošle zime, Rusija je pokrenula dnevnu baražnu vatru zračnih napada na ukrajinsku električnu mrežu, bacivši milijune u mrak i ostavivši ih satima bez grijanja na temperaturama ispod ništice.
Ali energetska mreža zemlje uglavnom se održala ove godine.
Unatoč “privremenim” prekidima struje u nekim regijama, premijer Denys Shmygal rekao je u petak da je “situacija u energetskom sektoru pod kontrolom i nema potrebe za prekidima struje u cijeloj zemlji”.
Električna energija za hitne slučajeve dobavljala se iz Rumunjske, Slovačke i Poljske, rekao je Galuščenko.
Opet pogođena ključna nuklearna elektrana
Jedan od napada u petak je prekinuo jedan od dva dalekovoda koji su opskrbljivali nuklearnu elektranu Zaporizhzhia u jugoistočnoj Ukrajini, rekao je ministar energetike Galuščenko.
Postrojenje, najveće europsko nuklearno energetsko mjesto, zauzele su ruske trupe u prvim danima rata, ali se napaja preko ukrajinskih vodova.
“Ova je situacija iznimno opasna i prijeti opasnost od izbijanja izvanredne situacije”, rekao je ukrajinski operater atomske energije Energoatom.
Tvornica je pretrpjela višestruke nestanke struje od početka rata, oslanjajući se na hitne dizel generatore i sigurnosne sustave.
“U slučaju njihovog kvara, pojavit će se opasnost od nuklearne i radijacijske nesreće”, rekli su iz Energoatoma.
Međunarodna agencija za atomsku energiju, koja prati situaciju na lokaciji, rekla je da rezervni dalekovod još radi.
Ruski projektil pogodio je i trolejbus kod hidroelektrane Dnjepro, rekli su dužnosnici.
Fotografije na društvenim mrežama prikazuju vatru koja bjesni na brani i izgorjeli trup vozila.
U Rusiji je jedna žena ubijena, a drugi ljudi ranjeni u udaru u petak na ruski Belgorod, rekao je guverner regije uz granicu s Ukrajinom, gdje je Kijev pojačao napade.
A moskovska sigurnosna služba FSB rekla je da je uhitila sedam proukrajinskih partizana u glavnom gradu, što je posljednji u nizu sličnih slučajeva.
