Pet stvari koje treba znati o predsjedničkim izborima u Rusiji

Fotografija iz datoteke: ruski predsjednik Vladimir Putin.//AFP

Moskva, Rusija – Rusija održava predsjedničke izbore od petka do nedjelje koji bi predsjedniku Vladimiru Putinu trebali dati još jedan šestogodišnji mandat unatoč nemirima izazvanim ruskom kampanjom u Ukrajini.

Evo pet stvari koje trebate znati o glasovanju:

– Bez protivljenja –

Jedini potencijalni kandidati koji su se protivili kampanji u Ukrajini, Boris Nadeždin i Jekaterina Duntsova, koji su prikupili desetke tisuća potpisa podrške za svoje kandidature, odbijeni su.

Osim Putina, tri su prijavljena kandidata — nacionalistički konzervativac Leonid Slucki, kandidat Komunističke partije Nikolaj Haritonov i Vladislav Davankov, poslovni čovjek.

Svi su podržali rusku ofenzivu u Ukrajini.

Kritičari Kremlja ističu da je uloga ove trojice kandidata kanalizirati svako nezadovoljstvo i dati pluralistički izgled glasovanju u vrijeme kada je oporba desetkovana represijom.

Neovisni promatrači također kažu da vlasti imaju sredstva na raspolaganju za upravljanje rezultatima, uključujući lažiranje glasova, namještanje glasačkih listića i korištenje milijuna državnih službenika za potporu statusu quo.

Jedini nepoznati faktor je bi li moglo biti ikakvih prosvjeda, na koje je pozivao pokojni oporbeni čelnik Aleksej Navalni, a sada njegova udovica, Julija Navalnaja.

Tisuće pristaša izašle su odati počast na Navaljnom sprovodu u Moskvi prošlog mjeseca, a neki su skandirali protuvladine slogane.

Njegova udovica pozvala je svoje pristaše da dođu na glasačka mjesta u nedjelju u 09:00 GMT i prosvjeduju glasajući za bilo koga osim Putina ili pokvare svoje glasačke listiće i ispišu na njima “Navalny”.

– Putinova obećanja –

Iako rezultati izbora nisu upitni, vlada vodi žestoku kampanju u nastojanju da ojača Putinov domaći i međunarodni legitimitet.

Šef Kremlja sada je u boljem položaju zbog ruskog napredovanja u Ukrajini, usred pukotina u podršci Zapada Kijevu, a rusko gospodarstvo pokazalo se otpornim unatoč teškim sankcijama.

Putin je posljednjih tjedana pojačao pojavljivanja u medijima, susreo se sa studentima, posjećivao tvornice, pa čak i letio nuklearnim bombarderom.

Međutim, ruski predsjednik nikada nije sudjelovao u predizbornoj debati od dolaska na vlast prije gotovo četvrt stoljeća, a neće ni sada započeti.

U svom prošlomjesečnom govoru o stanju nacije dao je dug niz proračunskih obećanja, dajući milijarde rubalja za modernizaciju škola i infrastrukture, borbu protiv siromaštva, zaštitu okoliša i jačanje tehnologije.

Govor je iznio program vlade najmanje do 2030.

– Ekonomski problemi –

Iako se gospodarstvo održalo daleko bolje od očekivanog, mnogi su Rusi zabrinuti zbog rasta cijena — osobito hrane — i, općenito, nestabilnosti koju je izazvala kampanja u Ukrajini.

Manjak radne snage se nagomilao otkad su tisuće mladića umrle ili se bore u Ukrajini, dok su stotine tisuća drugih ljudi pobjegle u inozemstvo jer se protive sukobu ili kako bi izbjegli služenje vojnog roka.

Vlasti su posljednjih mjeseci oštro suzbile prosvjede supruga regrutiranih vojnika koje su tražile da se njihovim najmilijima dopusti povratak s fronte.

– Pozivi na glasanje –

Diljem zemlje oblijepljeni su domoljubni plakati koji pozivaju Ruse da glasaju. Izborni plakati imaju znak “V” sličan onom koji koriste ruske trupe u Ukrajini i slogan: “Zajedno smo jaki. Glasajmo za Rusiju!”.

Vlasti će također organizirati tombolu i zabavu kako bi potaknule birače da izađu i glasuju u zemlji u kojoj je razočaranje politikom, osobito među mladima, visoko.

Susjedna Ukrajina i njezini zapadni saveznici predstavljeni su kao izazivači problema u državnim medijima i službenim govorima. Putin je u prosincu upozorio na moguće “strano miješanje” u glasovanje i obećao “oštar odgovor”.

Prošlog tjedna Rusija je pozvala američku veleposlanicu Lynne Tracy, optuživši nevladine organizacije koje financira SAD za “širenje dezinformacija” o izborima.

– Glasovanje na okupiranim područjima –

Kao znakovit pokazatelj paradoksa ruskih vlasti koje pokušavaju projicirati normalnost usred sukoba koji je u tijeku, bit će glasovanje u područjima Ukrajine koja su pod kontrolom Rusije. Rusija je 2022. proglasila jednostranu aneksiju četiriju regija Ukrajine — iako ih njezine trupe još uvijek ne kontroliraju u potpunosti.

Kijev kaže da su lokalni stanovnici sada izloženi prijetnjama i nasilju kako bi ih se prisililo da glasaju – nešto što Moskva negira.

Ruski vojnici raspoređeni u Ukrajini mogli su ranije glasati.

od strane agencije France-Presse

Rating
( No ratings yet )
Loading...
VRT