Odluka Ukrajine da prkosi SAD-u. Zelenski potpuno ignorira jednu stvar koju je Bijela kuća od njega tražila

Ukrajina kaže da je napad dronom u srijedu izbacio oko 900.000 kubičnih metara ruskog goriva. Nakon toga u petak je 10 bespilotnih letjelica napalo rafineriju nafte u Krasnodaru, zatvorivši postrojenje, izvijestio je The Telegraph.

Ovo su samo posljednji u nizu napada na ruske energetske objekte koje je Ukrajina pokrenula od početka godine.

Razlog Ukrajine da udari na rusku energetsku infrastrukturu došao je kao odgovor na prigušeni učinak zapadnih sankcija, kao i kašnjenja zapadne pomoći, dok se borila da održi prvu crtu, prema .

Dok su SAD oklijevale oko pomoći, Ukrajina je imala jake argumente za nastavak rata kako je htjela.

Ali sada kada je zakon o ratnoj pomoći usvojen, “postoji malo više političkog utjecaja na strani SAD-a”, rekao je Rafael Loss, politički istraživač pri Europskom vijeću za vanjske odnose.

Pojavljuju se izvješća koja sugeriraju da je Bidenova administracija pokušala odvratiti Ukrajinu od napada na rusku energetsku infrastrukturu. Ukrajina je to demantirala, dok Bijela kuća nije izravno komentirala.

Zabrinutost SAD-a uključuje utjecaj na globalne cijene nafte i rizik od eskalacije rata s Rusijom, piše The Washington Post.

Rasprava o napadima također je razotkrila probleme u odnosima Ukrajine s njezinim najmoćnijim saveznikom.

“Riskantno je nastaviti ovo”, rekla je Marina Miron, postdoktorandica na Odsjeku za ratne studije na King’s Collegeu u Londonu.

Prkoseći moćnom savezniku

Ukrajina riskira da stane na stranu svog najmoćnijeg saveznika idući protiv SAD-a samo nekoliko dana nakon što je Kongres odobrio veliki paket vojne pomoći.

Ali kao što je nekoliko analitičara reklo, sam paket pomoći neće dobiti rat. Ukrajina treba načine da oslabi Rusiju, a to uključuje i udar na njezinu energetsku infrastrukturu, rekla je Ann Marie Dailey, geopolitički strateg u RAND Corporation.

Situaciju je usporedila s boksačkim mečom u kojem jedan boksač drugog smije udarati samo po rukama, a Rusija je koristila udarce u tijelo. Rusija je u subotu pokrenula masovni napad na ukrajinska energetska postrojenja, rekao je ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky.

Rusija je ranije rekla da su takvi napadi izravan odgovor na napade same Ukrajine, što je stajalište koje, barem na površini, izgleda potvrđuje američke strahove.

Unatoč tome, Ukrajina ima što dokazati o vlastitoj umiješanosti u rat, rekla je Olga Tokariuk, akademkinja u Chatham Houseu u Londonu.

Rusija je opetovano pokušala prikazati sukob kao posredničku bitku između sebe i SAD-a, umanjujući ulogu Ukrajine, rekla je.

Ignorirajući Bijelu kuću o ključnim pitanjima vojne strategije, Zelenskiy može pokazati da Ukrajinci “imaju vlastite funkcionalne demokratske institucije, čak i usred rata, te da su sposobni donositi vlastite odluke”, dodao je Tokariuk.

I kao što su primijetili neki analitičari, politička situacija u SAD-u – s bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom koji se bori za povratak na mjesto predsjednika – mogla bi značiti da je ovo posljednji paket pomoći koji Ukrajina dobiva od SAD-a.

To ih “na neki način oslobađa da zapravo nastave snimati te snimke”, rekao je Miron.

Smanjenje ruske ratne ekonomije

Napadi Ukrajine odvijaju se stotinama kilometara iza neprijateljskih linija, daleko od nacionalnog teritorija koji pokušava obraniti.

Dio zabrinutosti SAD-a, rekla je dužnosnica Pentagona Celeste Wallander panelu stručnjaka Predstavničkog doma ranije ovog mjeseca, temelji se na činjenici da je energetska infrastruktura civilna meta, a ne vojna, izvijestio je Washington Post.

Ministar obrane Lloyd Austin prethodno je rekao da bi SAD više volio da Ukrajina gađa ruske zračne luke, izvijestila je publikacija.

Ali postoje i upitnici o učinkovitosti ovih napada, s vojnog gledišta. Kao što je nedavno napisao Carnegiejev istraživač Sergei Vakulenko, čak i kad bi Ukrajina uništila sva naftna i plinska postrojenja na dohvat ruke, Rusija bi vjerojatno i dalje imala dovoljno resursa.

“Uništavanje određene rafinerije neće odmah potkopati sposobnost Rusije za vođenje rata. No stalni pritisak na ruski naftni sektor imao bi značajan utjecaj na sposobnost Rusije da se bori u ovom ratu”, rekao je Dailey, strateg RAND-a.

Rekla je da bi dugoročno manja proizvodnja nafte smanjila ruski pristup prihodima od izvoza – vitalnoj stranoj valuti koju koristi za kupnju materijala potrebnih za svoje napredno oružje.

Vakulenko je u svom članku također primijetio da udari na ruske rafinerije nafte imaju “mali utjecaj na prihode Rusije od izvoza”.

No, rekao je, ako Ukrajina zadrži isti tempo napada koji je postavila u ožujku, “moći će nastaviti nanositi štetu ruskim rafinerijama brže nego što se mogu popraviti, polako ali postojano narušavajući rafinerijske kapacitete zemlje”.

Već postoje neki znakovi pritiska

U veljači je Rusija najavila šestomjesečnu zabranu izvoza benzina. Ukrajina je kasnije rekla da su njezini napadi smanjili rusku proizvodnju i preradu nafte za 12 posto. Udari imaju i nekoliko drugih neizravnih vojnih koristi, rekli su stručnjaci za Business Insider.

Oni vjerojatno stvaraju glavobolje ruskoj protuzračnoj obrani, s obzirom na veličinu zemlje i količinu zračnog prostora s kojim se mora nositi, rekao je Loss.

Tu je i politički utjecaj, dodao je Tokariuk.

Jedan od razloga zašto Rusi podržavaju rat je osjećaj da se radi o udaljenom sukobu – ali napadi primljeni na nacionalni teritorij daju “osjećaj da je rat blizu”, rekla je.

Postoje svi znakovi da će se takvi napadi povećati čak i nakon priljeva vojne pomoći, rekao je britanski šef obrane admiral Sir Tony Radakin prošli tjedan za Financial Times.

“Očekivao bih da će se barem neki udari iza ruskih linija nastaviti nakon što paket pomoći stigne”, rekao je Loss.

Dodao je da s obzirom na to da su sankcije Rusiji tek trebale biti jake, “hitnost situacije” znači da je Ukrajina bila u pravu kada je pokušala utjecati na rusko gospodarstvo na druge načine.

Loss je također istaknuo da unatoč zabrinutostima koje je izvijestila Bidenova administracija, nema naznaka da su SAD zatajile informacije ili na neki drugi način pokušale spriječiti napade.

James Patton Rogers, izvršni direktor Instituta za tehničku politiku Cornell Brooks i autor knjige Precision: A History of American War, rekao je da su “izvješća o zabrinutosti SAD-a zbog ovih napada često pretjerana”.

Izjave Bidenove administracije odražavaju standardno stajalište NATO-a po tom pitanju, a “ne zato što očekuju da će Ukrajina stati”, rekao je.

Patton Rogers također je naglasio njihov utjecaj na ukrajinski moral.

“Oni su javno popularni u vrijeme kada je moral nizak i Ukrajina je nadjačana. “Kad su suočeni s odgođenim sredstvima, nestašicom streljiva i ruskim neprestanim bombardiranjem urbanih središta, što još SAD očekuju od Ukrajine?”, dodao je.