Pobjeda Vladimira Putina nikada nije bila upitna, s obzirom na kontekst u kojem su se izbori odvijali. Ali ne i budućnost Rusije u sljedećih šest godina mandata. Web stranica Politico prati pet mogućih scenarija do 2030., od najmanje vjerojatnog širokog pokreta za demokraciju do dugog života režima. Ali čak i tome se daje samo 45-50% šanse, jer je rat u Ukrajini doveo do nestabilnije unutarnje situacije: od prošlog ljeta svjedočili smo neuspjelom ustanku šefa Wagnera Jevgenija Perigozina, prosvjedima u udaljenim mjestima poput Baškortostana ili antisemitske pobune u ruskoj republici Dagestan, pri čemu su sigurnosne snage bile iznenađene. Zbog toga bi bilo dobro da se Zapad pripremi za nekoliko mogućnosti.
Scenarij 1, demokracija
Demokracija cvjeta (vjerojatnost 5-10%). Kao što je pad komunizma u istočnoj Europi pokazao 1989., totalitarni režimi mogu se brzo srušiti suočeni s demokratskim pokretima. Smrt Alekseja Navaljnog, pretvorenog u mučenika, može stvoriti zamah, u kombinaciji s drugim prosvjedima, kao što je onaj supruga vojnika koji su poslani da se bore u Ukrajini. Ali bez Navaljnog, Rusija gubi karizmatičnu figuru poput Nelsona Mandele u Južnoj Africi i Vaclava Havela u Čehoslovačkoj, dok većina Rusa nastavlja “pasivno ako ne i aktivno” podržavati “katastrofalan rat” u Ukrajini.
Prema Politicu, ovom scenariju mogla bi pogodovati pobjeda Ukrajine. Zapad bi u ovom slučaju trebao izbjegavati preveliki entuzijazam, ne polagati sve nade u jednog lidera i ukinuti sankcije samo u zamjenu za reforme. A u međuvremenu njegovati odnose s bivšim sovjetskim republikama kao što su Moldavija i Armenija.
Scenarij 2, raspad Rusije
Raspad Rusije (šansa 10-15%). Suočeni s razornim ratom u Ukrajini, sa stotinama tisuća besmislenih smrti na prvim crtama, ljudi bi se mogli masovno pobuniti i svrgnuti režim. Središnja država tada bi se mogla raspasti duž etničkih linija, potonuti u kaos i nasilje, kao što se već dogodilo u građanskom ratu nakon raspada carskog carstva. Ne zaboravljajući raspad SSSR-a.
Uostalom, Rusija je konglomerat 21 republike. A iskra bi mogla eksplodirati u Čečeniji, možda smrću već bolesnog vođe Ramzana Khadirova, među Tatarima, sibirskim Sakhima, među etničkim manjinama udaljenih područja s visokom stopom smrtnosti u ratu, višom od stope etničkih građana Ruski.
Zasad Putinov režim drži pod kontrolom, ali iako je malo vjerojatan, ovaj se scenarij ne može potpuno isključiti i Zapad bi trebao ostati fleksibilan u tom pogledu, također se fokusirajući na one u Rusiji koji mogu zaštititi nuklearni arsenal.
Scenarij 3, nacionalistički ustanak
Nacionalistički ustanak (šansa 15-20%). Prigožin je eliminiran, ali svi sastojci koji su potaknuli njegov neuspjeli pohod na Moskvu i dalje su prisutni: frustracija zbrkom rata u Ukrajini, ljudi i vojna sredstva izgubljeni u močvari sukoba, društvena nejednakost koja jača populizam. Međutim, prema Politicu, teško je pronaći drugog lika poput Prigozhina, s vlastitom osobnom snagom. Nadalje, Putin sve više skreće prema “fašističkom” nacionalizmu i “teško će ga biti prestići na desnoj strani”. Ako bi nacionalistički vođa uspio zamijeniti Putina, Zapad bi morao ojačati sankcije i sigurnosne odnose sa zemljama bliskim Rusiji, prije svega Ukrajinom, provedbom politike obuzdavanja.
Scenarij 4, tehnokratsko resetiranje
Tehnokratsko resetiranje (20-25% šanse). To bi se moglo dogoditi s Putinovom smrću. Ili kad bi grupa visokih dužnosnika, suočena s ekonomskim posljedicama rata u Ukrajini, ili naglim porastom broja vojnih gubitaka, uspjela smijeniti Putina, kao što se 1964. dogodilo s Nikitom Hruščovom. Nova vlada ne bi nužno bila demokratska, već sastavljena od tehnokrata obrazovanih na Zapadu spremnih vratiti se na “status quo ante bellum”.
Politički zatvorenici bi mogli biti oslobođeni, možda čak i okupirana područja u Donbasu (ali ne i Krim) vraćena Ukrajini. Putin za sada drži čvrstu kontrolu nad vladom, ali ako bi se to dogodilo, Zapad bi trebao biti vrlo oprezan, prisjećajući se iluzija drugih “resetiranja” u prošlosti. Naravno, demokratske reforme treba poticati ukidanjem sankcija, ali uvijek vodeći računa da svako poboljšanje može biti samo privremeno.
Scenarij 5, živio Putin
Živio Putin (45-50% vjerojatnosti). Trenutačno se čini najvjerojatnija hipoteza: sa smrću Navaljnog oporba je u kaosu, gospodarstvo je izdržalo sankcije i najgore od rata u Ukrajini moglo bi biti iza nas, pogotovo ako Sjedinjene Države i dalje oklijevaju naoružati Kijev.
72-godišnji Putin stoga bi mogao izdržati do 2030., a možda i više. Ali čak i dok Putin čvrsto drži vlast, “gospodarstvo očito ide prema stagnaciji i rastućoj inflaciji. U međuvremenu u Ukrajini, Putinovi pogrešni koraci doveli su do šokantnog broja gubitaka. Bilo koja od ovih činjenica bila bi dovoljna da ugrozi vođu ma koliko autoritarno.”
Zapad, zaključuje Politico, mora na sve načine pojačati pritisak na Putinov režim. Pojačati sankcije, čak i protiv onih koji, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, pomažu Moskvi da ih zaobiđe. Učinite ograničenje cijene nafte učinkovitijim i zaplijenite zamrznuta sredstva Ruske središnje banke. Poticati demokratski razvoj i jačati partnerstva sa zemljama na ruskoj periferiji. Ali prije svega moramo biti svjesni da će se, “sve dok je Putin na vlasti, nastaviti neizazvani rat u Ukrajini, uz prijetnju šireg sukoba”. Zapad bi “trebao upotrijebiti sve moguće alate kako bi prisilio Ruse, kako u Kremlju tako i među ljudima, da shvate koliko bi njima, a i nama, bilo bolje da Putin više nije na vlasti”.
