OCD u Indoneziji bore se protiv “dubokih lažnih” izbora

Korištenje AI dubinskih krivotvorina u Indoneziji, tijekom priprema za ovogodišnje izbore, zvoni na uzbunu među zagovornicima integriteta informacija, jer se koriste za političku korist. Dok svijet gleda pete izravne predsjedničke izbore u zemlji, od kraja Suhartove ere 1998., vrijedi pogledati borbu za rješavanje nedostataka ove tehnologije koja se brzo razvija.

Tijekom proteklih šest mjeseci lokalni i međunarodni mediji nazvali su ovo “izborima umjetne inteligencije” i izvještavaju o mješovitoj zabrinutosti i odgovorima brojnih dionika na sve veću i kontroverznu upotrebu generativne umjetne inteligencije od strane političkih stranaka u njihovim kampanjama.

Brojni audio i video isječci generirani umjetnom inteligencijom pojavili su se i postali viralni na društvenim mrežama između listopada 2023. i siječnja ove godine, uglavnom ciljajući na predsjedničke kandidate.

Jedan je bio isječak generiran umjetnom inteligencijom koji oživljava pokojnog predsjednika Suharta, očito tražeći od glasača da podrže predsjedničkog favorita i sadašnjeg ministra obrane Prabowoa Subianta, iza kojeg stranka Golkar, koju je osnovao Suharto, daje podršku. Drugi uključuju Prabowoove “tople i umiljate” promjene osobnosti, u pokušaju da ublaži svoj strogi imidž u političkim kampanjama njegove neonacionalističke stranke Gerindra.

Nakon negodovanja javnosti, oba predizborna tima branila su dvije preobrazbe koje je generirala umjetna inteligencija kao bezopasne i da nisu napadale druge kandidate, što je prekršaj prema državnom izbornom zakonu iz 2017. godine.

Još jedna audio-vizualna lažna laž pojavila se na YouTubeu u listopadu prošle godine, navodno da je sadašnji predsjednik Joko Widodo govorio mandarinski, vjerojatno kako bi potpalio vatru na svoje kritičare o ugodnim vezama Indonezije s Kinom. Zapravo, izvorni video bio je govor koji je održao na engleskom na večeri tijekom svog posjeta Sjedinjenim Državama 2015. godine.

Još jedan predsjednički kandidat i bivši ministar obrazovanja, Anies Baswedan, postao je posljednja žrtva zvučnog dubokog lažiranja, kada se krajem siječnja na internetu pojavio razgovor između njega i njegovog političkog mentora. Navodno se radilo o snimci Aniesa koji se ukorava zbog njegovog nedovoljnog učinka i blijede kampanje, s očitom namjerom da se ošteti njegov položaj na izborima.

Nakon nekoliko takvih incidenata, Ministarstvo komunikacija i informacijske tehnologije izdalo je savjete za tehnološke tvrtke koje razvijaju alate umjetne inteligencije i savjetovalo glasače da budu svjesni potencijalnih opasnosti dubinskih lažiranja. To bi, međutim, moglo biti premalo prekasno, jer su ti isječci već došli do milijuna korisnika društvenih mreža prije nego što su uklonjeni.

Također postoji bezbroj manipuliranih i manipulativnih slika koje naširoko koriste kandidati za zakonodavne izbore kako bi privukli birače, a glavne političke stranke koriste interaktivne chat botove koje pokreće OpenAI kako bi doprle do potencijalnih birača i komunicirale s njima o politici stranke.

Iako bi neki mogli tvrditi da je bilo mnogo korisnih primjena za tehnologiju umjetne inteligencije, koje su povećale sudjelovanje građana i ojačale demokratizaciju na prethodnim izborima u zemljama s umjetnom inteligencijom, poput Indije, Francuske i Novog Zelanda, čovjek se ne može a da se ne zapita gdje upravo leži legitimitet u ovoj izbornoj kampanji AI.

U indonezijskom kontekstu, gdje političko vodstvo ističe potencijal umjetne inteligencije za gospodarstvo da pridobije birače, upotreba dubokih krivotvorenja umjetne inteligencije za manipulaciju biračima postala je kvazi prihvatljiva, sve dok se koristi na pozitivan način i jasno označava kao biti sadržaj generiran umjetnom inteligencijom.

Ovaj bi argument mogao, međutim, postaviti loš presedan za druge zemlje sa izborima ove godine i mogao bi, nenamjerno, zaraditi korisnu upotrebu alata AI, kao što je olakšavanje izbornog procesa, uključujući upravljanje izbornim podacima, analizu, prebrojavanje glasova i potvrda, loš naziv.

Iako postoje slabi standardi u vezi s online povjerenjem i sigurnošću te politikama upravljanja internetom koje provode vlade diljem svijeta, lažna i manipulativna propaganda i operacije utjecaja koje uzrokuju štetu potiču mržnju i pokreću nasilje te su zabranjene, osobito kada im je namjera prevariti ili mikro – ciljati birače u korist njihove političke stranke i kandidata.

Sve do nedavno, Indonezija je bila pozitivan primjer funkcionalne demokracije u Aziji, sa zdravim sustavom provjera i ravnoteže i živahnim civilnim društvom, koje se često bori da postavi visoke letvice u obrani demokracije i ljudskih prava.

Štoviše, njegov ozbiljan i rigorozan odgovor na prijetnje i izazove koje donosi prevalencija dezinformacija i govora mržnje, posebice kampanja dezinformiranja povezanih s državom, sjajan je primjer za druge zemlje ASEAN-a.

Indonezija bi mogla naučiti lekcije iz prethodnih izbora u drugim državama članicama ASEAN-a, poput Filipina, Malezije i Tajlanda. Tamo korisnici društvenih medija mogu vidjeti kako etablirane vlasti iskorištavaju svoju prednost u kontroli tehnologije, osim zakona, kako bi ostale na vlasti, nauštrb demokracije.

Njihovi politički vođe su, umjesto toga, shvatili pogrešnu stranu filipinskog internetski pametnog društva. Vidimo kako državni akteri pokušavaju iskoristiti potencijal internetskog prostora kako bi ispravili autokratsku prošlost zemlje, učinkovito ponovno pišući povijest kako bi privukli mlade birače. Indonezija ima više od 200 milijuna birača s pravom glasa, od kojih mnogi nisu bili ni rođeni dok je zemlja bila pod Suhartovom 32-godišnjom vladavinom.

Unatoč tome, indonezijsko civilno društvo ostaje snažno i snažno. Da navedemo jedan dobar primjer, trebalo im je samo nekoliko mjeseci da natjeraju svih 18 političkih stranaka koje su se natjecale, tri tima za predsjedničke i potpredsjedničke kandidature, Agenciju za nadzor izbora (Bawaslu) i partnere u civilnom društvu da potpišu dobrovoljni okvir za korištenje društvenih medija u političkim kampanjama za zaštitu integriteta izbora 21. siječnja.

Sporazum, koji je djelomično napravljen po uzoru na tajlandski Kodeks ponašanja o korištenju društvenih medija u političkim kampanjama, potpisalo je 36 političkih stranaka prije općih izbora u svibnju prošle godine. Njime se potpisnici između ostalog obvezuju na nenasilne online kampanje utemeljene na činjenicama i transparentnost informacija.

Iako ovaj okvir, koji je izradio i omogućio Henry Dunant Centar za humanitarni dijalog (HD) sa sjedištem u Švicarskoj, nije pravno obvezujući i prati ozbiljne incidente lažiranja AI-ja, značajan je korak u pravom smjeru.

U slučaju Tajlanda, ova inicijativa osigurava nadzornim skupinama nadzorni okvir za praćenje i istraživanje bilo kakvog štetnog i manipulativnog online ponašanja političkih stranaka, kandidata, pristaša i pojedinaca tijekom izbora. Ovo je osnova za učinkovitu intervenciju i formuliranje politike u obrani integriteta izbora.

Uostalom, raznolika zajednica ASEAN-a koja se temelji na pravima trebala bi se držati zajedno i učiti jedna od druge. Osnaživanje građana umjetnom inteligencijom, digitalnom pismenošću i sposobnošću pozivanja vlada na odgovornost trebalo bi biti dio odlučne borbe za očuvanje demokracije.

Kulachada Chaipipat medijski je konzultant i savjetnik tvrtke Cofact Thailand sa sjedištem u Tajlandu. Ona je doprinijela ovom članku za Thai PBS World.

Rating
( No ratings yet )
Loading...
VRT