Danska planira povećati svoju obrambenu potrošnju u sljedećih pet godina tako da će iznos koji država troši na vlastitu obranu i vojnu pomoć Ukrajini porasti na 2,4 posto BDP-a ove i sljedeće godine.
Navedeni kombinirani iznos već je prošle godine dostigao cilj izdvajanja za obranu koji zahtijeva NATO, odnosno dva posto BDP-a. Ove će godine samo obrambena potrošnja Danske također dostići relevantni cilj NATO-a.
“Ne naoružavamo se zato što želimo rat, nego zato što ga želimo izbjeći”, rekao je premijer Mette Frederiksen svađao se u srijedu.
Danska vlada također predlaže produljenje trajanja vojnog roka sa sadašnja četiri na jedanaest mjeseci. Vojni rok bit će proširen i na žene.
u Danskoj stupio na snagu 1988 zakon, koji ženama omogućuje dobrovoljno sudjelovanje u pozivima za služenje vojnog roka. Za razliku od muškaraca, žene su dosad mogle napustiti vojnu službu uz otkazni rok od mjesec dana bez razloga.
Sada objavljeni Vladin prijedlog obvezao bi i žene na sudjelovanje u sazivima.
Prema danskom ministarstvu obrane, još nije jasno na koji način će se žene ubuduće birati za vojni rok. Prema Ministarstvu obrane, Vladin prijedlog predstavljen u srijedu bit će razmatran u parlamentu zemlje tijekom proljeća. Tada će se razjasniti detalji vezani uz odabir žena.
Danske obrambene snage zasad neće komentirati vladin prijedlog.
Danske javne radiotelevizije po novi vojni rok za žene, koji je dulji nego dosad, stupio bi na snagu 2026. godine.
Reformom se očekuje broj vojnih obveznika koji će se godišnje obučavati časopis Politiken po porastao za samo nekoliko stotina na oko 5000.
Također se za danske oružane snage nabavlja još oklopnih transportera, transportera i topničkog naoružanja.
Ispravak 14.3. 11:51: Danska vlastita obrambena potrošnja, u kombinaciji s potporom Ukrajini, dosegla je NATO-ov cilj od dva posto bruto nacionalnog proizvoda već prošle, a ne samo ove godine. Ove će godine vlastita obrambena potrošnja Danske dostići cilj.
