22. ožujka obilježava se Svjetski dan voda, dan kojim se želi istaknuti važnost slatke vode za život na Zemlji. Ali ove godine dolazi u trenutku kada glavnim gradovima diljem svijeta ponestaje zaliha, a novo izvješće Ujedinjenih naroda pokazuje da ako se taj problem nastavi širiti, raste i rizik od globalnog sukoba.
U samo nekoliko proteklih tjedana, dvama gusto naseljenim gradovima u svijetu presušile su slavine. U grad Meksiko, dužnosnici su početkom ožujka izjavili da strahuju da bi mogao doći “nulti dan” kada njihov vodovod više neće imati dovoljno vode za opskrbu svojih gotovo 22 milijuna stanovnika. Taj bi dan, rekli su, mogao nastupiti već 26. lipnja i potrajati do rujna.
Mnogi su već prošli “dane, ako ne i tjedne, bez tekuće vode u svojim kućama”, rekao je suradnik CBS News Enrique Acevedo.
To je problem koji se osjeća iu Johannesburgu, najvećem gradu u Hrvatskoj Južna Afrika. Ondje tisuće ljudi čekaju u redu za vodu koju mogu nabaviti dok ekstremna vrućina smanjuje njihove rezervoare, a desetljeća zanemarivanja dovela su do raspada infrastrukture. Lokalni dužnosnici rekli su da bi se mogli suočiti s potpunim kolapsom vodovodnog sustava ako se napori za očuvanje uskoro ne pojačaju.
Sicilija se također suočava sa sve manjim zalihama.
“Nema vode”, rekla je za Reuters Rosaria, stanovnica Agrigenta.
Još jedan mještanin, Antonio, rekao je za izdanje da je to “dugogodišnji problem”.
“Voda u Agrigentu je zlato”, rekao je.
Čini se da problem eskalira u cijelom svijetu, a novo izvješće Ujedinjenih naroda objavljeno ovaj tjedan objašnjava da će, ako se dogodi, porasti i globalne napetosti u trenutku koji se već pokazao teškim.
“Kako se povećava nedostatak vode, tako rastu i rizici od lokalnih ili regionalnih sukoba”, rekla je Audrey Azoulay, glavna direktorica UNESCO-a u vijesti u petak. “UNESCO-ova poruka je jasna: ako želimo očuvati mir, moramo djelovati brzo ne samo kako bismo zaštitili vodne resurse, već i kako bismo poboljšali regionalnu i globalnu suradnju na ovom području.”
Što izvješće kaže
The Izvješće o razvoju svjetskih voda za 2024 kaže da 2,2 milijarde ljudi trenutačno nema pristup vodi za piće na siguran način te da je od 2022. oko polovice cjelokupne svjetske populacije iskusilo barem privremenu tešku nestašicu vode.
Kako se globalne temperature povećavaju, uglavnom zbog izgaranja fosilnih goriva, očekuje se da će se te brojke pogoršati, jer će više temperature također donijeti češće i intenzivnije ekstremne vremenske prilike, uključujući sušu.
Ali klimatske promjene nisu jedini faktor. Izvješće kaže da potrošnja slatke vode raste za nešto manje od 1% svake godine, pri čemu poljoprivreda čini otprilike 70% crpljene slatke vode, a industrijska i kućanska uporaba čine 20% odnosno 10%.
UN je uspostavio a skup ciljeva kako bismo osigurali da voda – vitalni izvor života na Zemlji – ostane dostupna. Ti ciljevi kažu da bi do 2030. godine, između ostalog, trebao postojati univerzalan i pravičan pristup sigurnoj i pristupačnoj pitkoj vodi, odgovarajuće i pravedne sanitarne i higijenske uvjete, smanjeno onečišćenje vode i povećana učinkovitost korištenja vode.
No, prema izvješću Svjetskog dana voda, nijedan od tih ciljeva “ne izgleda na pravom putu”.
“Četiri od pet osoba koje nemaju barem osnovne usluge pitke vode živjele su u ruralnim područjima. Situacija s obzirom na sigurno upravljanu kanalizaciju i dalje je loša, s 3,5 milijardi ljudi koji nemaju pristup takvim uslugama”, stoji u izvršnom sažetku izvješća. “Gradovi i općine nisu mogli držati korak s ubrzanim rastom svoje urbane populacije.”
Ali problem ne utječe samo na dobrobit pojedinca i zajednice. UN kaže da su sigurni, izdašni i pristupačni izvori vode izravno povezani s globalnim prosperitetom i mirom. Voda ne “pokreće” sukob, kaže se u izvješću, ali nedavni događaji doveli su do napada na civilnu vodovodnu infrastrukturu, a sami nemiri izazvali su probleme s pristupom zalihama vode za ranjive skupine.
“Voda njeguje prosperitet zadovoljavajući osnovne ljudske potrebe, podržavajući zdravlje i egzistenciju, podupirući sigurnost hrane i energije te braneći cjelovitost okoliša i gospodarski razvoj”, kaže se u izvješću.
Žene i djevojke su one koje odmah pogađaju nestašice vode, budući da se na te demografske skupine često oslanja da će prikupiti sve što mogu. To može oduzeti nekoliko sati dnevno, au mnogim slučajevima znači manje vremena u školi i potencijalno, izlažući ih većoj opasnosti od sigurnosnih problema.
U Somaliji prošle godine, na primjer, procjenjuje se Umrlo je 43.000 ljudi od najduže zabilježene suše u zemlji, polovica njih su djeca. To se dogodilo usred tekućih borbi s al-Shabaabom, podružnicom Al Qaide. U Gazi, dužnosnici su rekli da je sukob s Izraelom također oslabio zalihe vode.
Nisu to samo gradovi na drugim kontinentima. Priča se također počela odvijati u SAD-u, s rijekom Colorado koja služi kao glavni primjer onoga što bi se moglo dogoditi. Mnoge akumulacije opslužuje Rijeka Colorado suočio s ozbiljnim nestašicama prošle godine, pražnjenjem rezervoara i daljnjim kompliciranjem mjesta na koje bi se trebale rasporediti sve manje zalihe – rat koji je izbio u nekoliko bitaka između država, sektora i zajednica.
“Izreka glasi: viski je za piće, a voda za borbu i ta stara poslovica sve više postaje spoznaja kako napredujemo ovdje”, rekao je Bob Brachtenback, koji živi na farmi u Coloradu. CBS Colorado u prosincu.
Izvješće UN-a jasno pokazuje da je odnos između sukoba i osnovnih ljudskih potreba složen, ali ipak povezan. Ono na što se svodi, kako oni označavaju, jest da će se, ako svijet brzo ne radi na rješavanju sve manjih vodnih resursa, globalna pitanja u vezi s ratovima, poljoprivredom, migracijom i drugim aspektima koji omogućuju napredak čovječanstva samo intenzivirati.
