Napulj, Italija — Ispod trubljenja rogova i opernog urlanja Napulja, blaženo najkaotičnijeg grada u Italiji, arheologinja Raffaella Bosso spušta se u zaglušujuću tišinu podzemnog labirinta, vraćajući se cik-cak u prošlost otprilike 2300 godina.
Prije starih Rimljana, stari Grci su bili ti koji su kolonizirali Napulj, ostavljajući za sobom tragove života i smrti unutar drevnih grobnih komora, kaže ona.
Ona uperi svjetiljku u kameni reljefni nadgrobni spomenik koji prikazuje noge i stopala onih koji su unutra pokopani.
“Dvije su osobe, muškarac i žena” u ovoj jednoj grobnici, objašnjava ona. “Obično možete pronaći osam ili čak i više.”
Ova grobnica je otkrivena 1981. godine na starinski način, kopanjem.
Sada, arheolozi udružuju snage s fizičarima, mijenjajući svoje pijuke za detektore subatomskih čestica veličine kućne mikrovalne pećnice.
Zahvaljujući revolucionarnoj tehnologiji, fizičari čestica poput Valerija Tioukova mogu ih koristiti da vide kroz stotine stopa stijene, bez obzira na stambenu zgradu koja se nalazi 60 stopa iznad nas.
“Vrlo je slično radiografiji”, kaže dok postavlja svoj detektor čestica pokraj vlažnog zida, još uvijek ukrašenog živopisnim cvjetnim freskama.
Arheolozi su dugo sumnjali da postoje dodatne komore s druge strane zida. Ali samo da provire, morali bi ih razbiti.
Zahvaljujući ovom detektoru, sada znaju sa sigurnošću, a nisu morali koristiti ni lopatu.
Kako bismo razumjeli tehnologiju na djelu, Tioukov nas vodi u svoj laboratorij na Sveučilištu u Napulju, gdje istraživači pretražuju slike s tog detektora.
Točnije, traže mione, kozmičke zrake zaostale od Velikog praska.
Detektor miona prati i broji mione koji prolaze kroz strukturu, zatim određuje gustoću unutarnjeg prostora strukture prateći broj miona koji prolaze kroz nju.
U grobnoj komori zarobio je oko 10 milijuna miona u rasponu od 28 dana.
“Tamo je mion”, kaže Tioukov, pokazujući na vijugavu liniju koju je povećao pomoću mikroskopa.
Nakon mjeseci mukotrpne analize, Tioukov i njegov tim uspjeli su sastaviti trodimenzionalni model te skrivene grobne komore, stoljećima zatvorene za ljudske oči, sada otvorene zahvaljujući fizici čestica.
Naviklo se i na ono što se čini kao znanstvena fantastika zavirite u piramide u Egiptukomore ispod vulkana, pa čak i liječe rak, kaže profesor Giovanni De Lellis.
“Posebno rak koji je duboko u tijelu”, kaže. “Ova se tehnologija koristi za mjerenje mogućih oštećenja zdravog tkiva koje okružuje rak. Vrlo je teško predvidjeti napredak koji bi ova tehnologija zapravo mogla donijeti u bilo kojem od ovih polja, jer nikada nismo promatrali objekte s ovom točnošću.”
“Ovo je nova era”, čudi se.
